Kako Srbija ne bi zapela u dužničku krizu, njezin ministar financija Mirko Cvetković predlaže da se finacijska kriza, prouzočena manjkom sredstava u državnom proračunu, premosti emitiranjem kratkoročnih obveznica, koje bi se prodale poslovnim bankama. U planu je izdavanja obveznica u vrijednosti 370 milijuna eura, koliko se procjenjuje da će trebati za vraćanje dugova, što će prispjeti u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. Osim kratkoročnih obveznica, koje država mora otkupiti u roku od šest mjeseci, Cvetković najavljuje i emitiranje dugoročnih vrijednosnih papira za pokrivanje budžetskih rashoda u 2009. godini.

Prodaja strancima
Manjak u proračunu ogolio je njegovu strukturu iz koje se vidi da se suficit stvarao od prihoda prikupljenih od privatizacije, što se, u ekonomskim krugovima, smatra nedopustivim. Državni proračun raspolaže sa 100 milijuna eura, a u rujnu dospijevaju obveze za vraćanje 400 milijuna eura inozemnim povjeriocima. U Ministarstvu financija prvo su računali na pozajmicu središnje banke, ali je guverner NBS Radovan Jelašić odbacio takvu mogućnost, uz objašnjenje kako je najvažnija zadaća monetarne vlasti držanje inflacije pod kontrolu, a ne podmirivanje visokih državnih rashoda. Privatizacijski prihod od 1,2 milijarde eura, koliko je država inkasirala od prodaje Mobtela Telenoru, norveškoj kompaniji mobilne telefonije, brzo je potrošen na izdatke što se odnose na vraćanje stare devizne štednje, duga umirovljenicima, te za vraćanje inozemnih zajmova. Za to je utrošeno 750 milijuna eura. Ostalo je nepoznato gdje je potrošeno preostalih 400 milijuna eura, jer dosad nije obavljena revizija nijednog proračuna uposljednjih nekoliko godina. Upućeni smatraju da je taj novac utrošen na kupnju biračkog tijela u učestalim izborima, te na troškove što se odnose na financiranje srbijanske populacije na Kosovu. Državne vlasti bile su široke ruke u financiranju javne potrošnje, što je prelazilo izvorne prihode iz kojih se punio proračun. Zbog toga su korištena sredstva od privatizacije, što je kod većine ekonomista naišlo na oštru kritiku, jer se sredstva dobivena od prodaje poduzeća nisu smjela plasirati u potrošnju, već u obnovu ruiniranoga gospodarstva.

Rekordni deficit
Prema riječima vicepremijera Božidara Đelića, u Srbiju je od 2001. godine pristiglo devet milijardi eura inozemnih investicija, ali je samo 17 posto uloženo u industrijski sektor, koja zbog toga nije značajno oporavljena da bi mogla izvozom uravnotežiti vanjskotrgovinsku razmjenu, pa je već zabilježen rekordni deficit od 4,1 milijardu dolara, što je povećanje od 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Srpsko gospodarstvo nije spremno dočekalo liberalizaciju, kojom je izloženo srbijansko tržište, tako da se vanjskotrgovački defciti povećava iz godine u godinu. Zbog političke nestabilnosti splasnulo je zanimanje inozemnih kupaca za kupnju preostalih srbijanskih kompanija, tako da je proračun ostao bez prihoda, što su ga očekivali njegovi kreatori prilikom sastavljanja državnih troškova u 2008. godini. Zbog propalih pokušaja prodaja više većih poduzeća u Ministarstvu financija ne mogu računati na taj izvor prihoda, pa su se opredijelili za obveznice računajući da će do njihova otkupa biti prodana neka veća kompanija. U prvom redu računa se na prodaju naftne industrije za koju je ruska kompanija Gazpromnjeft ponudila u gotovini 400 milijuna eura, upravo toliko koliko iznosi manjak u proračunu. Nova vlada suočit će se s velikim financijskim izazovom, jer umirovljenici, bez kojih nijedna opcija ne može sastaviti valdu, potporu uvjetuju povećanjem mirovina na 70 posto od prosjeka plaća. Guverner Jelašić je izračunao da bi u tom slučaju trbalo smanjiti plaće u javnom sektoru za 20 do 30 posto.

Jelašić: Nema zaduživanja kod NBS

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da NBS neće dati pozajmicu vladi Srbije da bi se pokrio manjak u proračunu, jer su troškovi države i sada preveliki. ‘Posao Narodne banke je postići stabilnost cijena, a oni koji troše više trebaju znati dokle mogu ići. Svaka povećanja potrošnja iz proračuna automatski znači veću inflaciju, a morate znati da za ono što se pokvari za jedan dan treba više mjeseci da se vrati u normalu’, rekao je Jelašić gostujući u emisiji Kažiprst radija B92. Guverner podsjeća da je prema podacima Ministarstva financija državi ostalo svega 100 milijuna eura koje može potrošiti.