EN DE

Splitska banka: Niža inflacija i veća zaposlenost

Autor: Teuta Franjković
01. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Ove će godine usporiti i inozmeni dug čiji će najveći generator uskoro postati poduzeća, a ne banke

Analitičari Splitske banke najavili su jučer nižu inflaciju, veću zaposlenost i stabilizaciju vanjskog duga u ovoj godini. Unatoč pritiscima u 2007. očekuje nas još niža inflacija od oko 2,7 posto na godišnjem razini. U travnju su tako najviše porasle cijene obuće i odjeće i to za 3,4 posto, prehrane i bezalkoholnih pića za 1,1 posto te prometa za 0,8 posto. Porast inflacije ublažile su cijene stanovanja, vode, energije , plina i drugih goriva koje su u prosjeku bile niže za 0,1 posto. Prosječna neto plaća iznosila je 4 603 kune s tendencijom ubrzanog realnog rasta. Istovremeno je stopa nezaposlenosti u stalnom padu – sa 17 posto s koliko je završena 2006. godina, spustila se na 16,6 posto u ožujku ove godine s daljnjom tendencijom pada. Stopa rasta hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine povećana je za 4,8 posto u odnosu na četvrti kvartal 2005. a na tim će se razinama, smatraju u Splitskoj banci, održati i u ovoj godini. Osnovni pokretači rasta bili su finalna potrošnja, osobna i državna, te bruto investicije. Početak tekuće godine donosi nam nastavak pozitivnih trendova u realnom sektoru, poglavito snažan rast industrijske proizvodnje te rast obujma građevinskih radova za 13 posto. Ovu će godinu obilježiti dugo očekivana stabilizacija vanjskog duga. Prošle je godine dug narastao na 29 milijardi eura od čega je 35 posto otpalo na banke, 33 posto na poduzeća a 22 posto na državu. Pozitivna je činjenica i da glavni generatori duga uskoro neće biti toliko puta prozivane banke već će poduzeća uskoro postati najzaduženiji sektor u državi. Usprkos mjerama HNB-a kreditna aktivnost banaka i dalje raste. 2006. je završena s godišnjom stopom rasta plasmana od 22,9 posto. Krajem veljače 2007. ukupni su plasmani iznosili 186,5 milijardi kuna a od toga 98,1 milijardu kredita stanovništvu. U posljednjih šest godina tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu od 7,10 do 7,70. Od 2004. godine vidljiv je trend aprecijacije domaće valute na što je kupnjom deviza reagirala HNB, sprečavajući tako nastavak aprecijacijskog trenda ispod 7,25. Početak 2007. godine protekao je u trgovini s izuzetno niskim rasponom od 7,3 do 7,43. Analitičari Splitske banke smatraju ako eventualni veći privatizacijski poslovi kao i povećanja kapitala mogu dovesti do kratkoročnih izraženijih aprecijacijskih pritisaka te da je sezonska predvidljivost tečaja sve manje prisutna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




Analitičari Splitske banke najavili su jučer nižu inflaciju, veću zaposlenost i stabilizaciju vanjskog duga u ovoj godini. Unatoč pritiscima u 2007. očekuje nas još niža inflacija od oko 2,7 posto na godišnjem razini. U travnju su tako najviše porasle cijene obuće i odjeće i to za 3,4 posto, prehrane i bezalkoholnih pića za 1,1 posto te prometa za 0,8 posto. Porast inflacije ublažile su cijene stanovanja, vode, energije , plina i drugih goriva koje su u prosjeku bile niže za 0,1 posto. Prosječna neto plaća iznosila je 4 603 kune s tendencijom ubrzanog realnog rasta. Istovremeno je stopa nezaposlenosti u stalnom padu – sa 17 posto s koliko je završena 2006. godina, spustila se na 16,6 posto u ožujku ove godine s daljnjom tendencijom pada. Stopa rasta hrvatskog BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine povećana je za 4,8 posto u odnosu na četvrti kvartal 2005. a na tim će se razinama, smatraju u Splitskoj banci, održati i u ovoj godini. Osnovni pokretači rasta bili su finalna potrošnja, osobna i državna, te bruto investicije. Početak tekuće godine donosi nam nastavak pozitivnih trendova u realnom sektoru, poglavito snažan rast industrijske proizvodnje te rast obujma građevinskih radova za 13 posto. Ovu će godinu obilježiti dugo očekivana stabilizacija vanjskog duga. Prošle je godine dug narastao na 29 milijardi eura od čega je 35 posto otpalo na banke, 33 posto na poduzeća a 22 posto na državu. Pozitivna je činjenica i da glavni generatori duga uskoro neće biti toliko puta prozivane banke već će poduzeća uskoro postati najzaduženiji sektor u državi. Usprkos mjerama HNB-a kreditna aktivnost banaka i dalje raste. 2006. je završena s godišnjom stopom rasta plasmana od 22,9 posto. Krajem veljače 2007. ukupni su plasmani iznosili 186,5 milijardi kuna a od toga 98,1 milijardu kredita stanovništvu. U posljednjih šest godina tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu od 7,10 do 7,70. Od 2004. godine vidljiv je trend aprecijacije domaće valute na što je kupnjom deviza reagirala HNB, sprečavajući tako nastavak aprecijacijskog trenda ispod 7,25. Početak 2007. godine protekao je u trgovini s izuzetno niskim rasponom od 7,3 do 7,43. Analitičari Splitske banke smatraju ako eventualni veći privatizacijski poslovi kao i povećanja kapitala mogu dovesti do kratkoročnih izraženijih aprecijacijskih pritisaka te da je sezonska predvidljivost tečaja sve manje prisutna.




Autor: Teuta Franjković
01. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close