Samo nekoliko mjeseci trajao je kratki predah od dužničke krize u euzoni nakon što je Europska središnja banka ljetos smirila paniku. Eurozoni ponovno je ugrožena stabilnosti zbog neizvjesne političke situacije u poslijeizbornoj Italiji, ali i Cipra koji se našao pred bankrotom.

Toj otočnoj za vikend je odobren paket pomoći vrijedan 10 milijardi eura, ali uz kontroverzan uvjet da štediše ciparskih banaka podnesu teret jednokratnog poreza na štednju. Građani koji imaju do 100.000 eura štednje platit će jednokratno 6,75 posto, a oni koji u bankama drže više od tog iznosa porez će osiromašiti za 9,9 posto. Zbog najave da će ostati bez dijela štednje mali štediše pohrlili su u banke, no naišli su na zatvorena vrata i obavijest da elektronički sustavi ne rade. 

Bez alternative
Zbog panike među štedišama i mogućnosti da zakon u parlamentu ne prođe, ciparska Vlada intenzivno pokušava ublažiti porezni udar. Neslužbeno se spominje da će se postaviti prag od 20.000 eura ispod kojeg bi depoziti bili pošteđeni poreza. Vremena za dogovor ima do utorka. U ponedjeljak banke nisu radile jer je na Cipru državni praznik, a postoji mogućnost da neće raditi niti u utorak. Alternative paketu pomoći nema, a tamošnja Vlada građanima je poručila da će Cipar prihvatiti 'bailout' ili će u protivnom bankrotirati. Ipak, čelnici Europske unije pristali bi na ublažavanje poreza dok sve dok Cipar garantira povrat oko šest milijardi eura zajma. 

Udar na ruske štediše
Odbije li parlament dati podršku tim uvjetima paketa pomoći, osim Cipra i eurozona će se naći u problemima. "Najvažnije pitanje je što će se dogoditi idućeg dana ako se zakon ne izglasa", rekao je guverner ciparske središnje banke Panicos Demetriades pred parlamentom. "Ono što će se sigurno dogoditi je da će dvije velike banke trebati konsolidaciju. To ne znači da će biti u potpunosti uništene. Potrudit ćemo se da se to dogodi na kontrolirani način", kazao je Demetriades. Traženje štediša da sudjeluju u spašavanju banaka bio bi jednokratan potez, istaknuto je iz Bruxellesa. No, kontroverzan potez bez presedana tumači se kao udar na ruske štediše koji u ciparskim bankama drže prema procjenama između 20 i 35 milijardi eura, a mogao bi poljuljati i druge banke u Uniji. Američki ekonomist Paul Krugman napisao je u New York Timesu da izgleda kao da su "Europljani podigli neonski natpis na talijanskom i grčkom, 'Vrijeme je za juriš na banke!'.

Upitno podrijetlo
Konzultant Damir Novotny upozorava da se više od 80 posto depozita u ciparskim bankama nije štednja već već špekulativni depoziti upitnog porijekla koji su došli izvan Cipra što ilustrira činjenica da depoziti nekoliko puta premašuju BDP. "Spašavanje banaka značit će da će ti štediše spasiti 90 posto svog novca, a u suprotnom bi mogli ostati bez svega", kaže Novotny dodajući da štediše trebaju dijeliti sudbinu banke. 

Bez posljedica

Banke u Hrvatskoj sigurne

Domaći stručnjaci smatraju da ciparski potez neće imati reperkusija na domaće banke."Ako je ideja iza oporezivanja ciparskih štediša bila pronaći novac za spašavanje banaka, oni hrvatski ne trebaju biti zabrinuti. Domaće banke su natprosječno kapitalizirane čak i u odnosu na one iz EU pa takva mjera nije potrebna i nema straha", kaže Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

Kako izgraditi karijeru

Želite napredovati na poslu? Ove priče otkrit će vam kako doći do vrha