Fiskalni problemi Španjolske sve se više sele u njezine gradove i lokalne samouprave. Manji gradovi imaju sve više problema s financiranjem zaposlenih u javnoj upravi kao i plaćanjem kompanija za poslove obavljene na gradskoj imovini. Wall Street Journal kao primjer navodi Brunete, gradić od desetak tisuća stanovnika, koji se nalazi na rubu Madrida.

Grad je srezao radno vrijeme knjižnice kao i zaposlenicima koji rade na održavanju parkova. Umjesto popravka krova gradske vijećnice u gradu su jednostavno ogradili dio pločnika kako bi smanjili mogućnost da crepovi padnu na prolaznike. Osim toga grad kasni čak tri godine s plaćanjem dobavljačima građevinskog materijala i električne struje. Prema podacima španjolske središnje banke, tamošnje lokalne samouprave (njih oko osam tisuća) kompanijama duguju ukupno 13 milijardi eura. Cjelokupan dug tih samouprava iznosi 36 milijardi eura. Ekonomisti izjavljuju da takvo stanje stvara pritisak na španjolsko gospodarstvo, a posebice na zaposlenost. UBS banka navodi da su rigorozne fiskalne prilagodbe svih razina španjolske vlade, ne samo gradova već i na regionalnoj i saveznoj razini, vjerojatno u trećem tromjesečju gurnule ekonomiju opet u recesiju. Postoji zabrinutost da će španjolska vlada u duljem roku možda morati pripremiti i neku vrstu izvanredne novčane pomoći za gradove i lokalne samouprave. Španjolski gradovi godinama su uživali plodove rasta cijena nekretnina. Većina prihoda stizala je od građevinskih dozvola, odnosno od renesanse u graditeljstvu. Gradovi su također tijekom godina preuzeli plaćanje dijela usluga koje bi trebale plaćati druge razine samouprave. Prema nekim podacima gradovi tako godišnje potroše oko sedam milijardi eura na, primjerice, dio policijskih usluga ili hitnu pomoć. Gradonačelnici izjavljuju da su proteklih godina radije preuzeli plaćanje nekih usluga na sebe nego da njihovi građani ostanu bez njih.
(pd)

Kompanije

Ne plaća se čišćenje
Na drugom kraju problematičnih plaćanja španjolskih gradova su neke od najvećih tamošnjih kompanija. Aselip, udruga pružatelja usluga čišćenja gradova, objavila je da velikim kompanijama poput Ferroviala i sličnih gradovi duguju 3,4 milijarde eura, od čega milijardu eura više od godinu dana.

Razlog propasti
Od početka ekonomske krize u Španjolskoj u 2008. godini propalo je deset posto, odnosno oko 125.000 tamošnjih kompanija. Drugi razlog po važnosti za propast tvrtki je kašnjenje javnih uprava s plaćanjem.