Prošlogodišnji neočekivani visok rast kreditnog poslovanja slovenskim je poslovnim bankama donio obvezu primjene tzv. sigurnosnog filtra zbog kojeg se sada žale na smanjenu konkurentsku sposobnost u odnosu na druge europske banke. Posljedica je to, tvrde bankari, provedbe odluke Banke Slovenije (BS) o ocjeni gubitaka iz kreditnog rizika banaka i štedionica. Guverner BS Marko Kranjec slovenskim je bankarima obećao ukidanje filtra, ali je središnja banka zbog iznimno velikog kreditnog rasta ipak odlučila da sigurnosni filtar neko vrijeme još ostane na snazi, objavio je u ponedjeljak ljubljanski list Dnevnik. Na nesmotrenost takve odluke upozorava direktor slovenskog dijela UniCredit Bank France Arhar, kazavši da slovenske banke sada više nisu u ravnopravnom položaju s ostalim europskim bankama.

Trošak za banke
Primjena sigurnosnog filtra utječe na izračunavanje kapitalne proporcionalnosti i posljedično na ograničenu usporedivost poslovanja banaka koje posluju u Sloveniji s bankama koje posluju u međunarodnim okvirima. Problemi povezani s primjenom filtra tehničke su prirode jer je riječ o opskrbi podataka posebno za filtar, a posebno za Međunarodne računovodstvene standarde (MSRP). Za banku je to izravni trošak rada, a filtar je usto usmjeren na očuvanje potrebne visine kapitala što slovenske banke dovodi u nejednak položaj u usporedbi s ostalim bankama EU koje tog filtra nemaju, objašnjava Arhar. S ocjenom da primjena sigurnosnog filtra snižava konkurentsku sposobnost suglasni su i u najvećim slovenskim bankama, ljubljanskoj NLB i mariborskoj NKBM, a član Vijeća BS Božo Jašovič odgovara: “Pogledamo li rezultate poslovanja banaka, teško bismo mogli govoriti o nekonkurentnom položaju naših banaka.” Jašovič dodaje da za procjenu konkurentskog položaja banaka treba pogledati sve zahtijevane regulatore koje pojedine države traže od svojih banaka. On priznaje da je BS doista obećao ukidanje sigurnosnog filtra, ali je zbog lanjskog visokog kreditnog rasta odlučeno da se ipak zadrži.

Odluka bivšeg guvernera
Ukidanjem filtra u bankama bi se oslobodio kapital koji bi se mogao koristiti za daljnji kreditni rast, kaže Jašovič i dodaje da dodatnu opasnost donose i nepovoljne prilike na svjetskim financijskim tržištima. Sporni sigurnosni filtar slovenske su poslovne banke dobile lani dok je čelnik BS bio Mitja Gaspari koji tu mjeru objašnjava potrebom osiguravanja veće stabilnosti međuterminskih rezervacija i tvrdi da još nije nastupio trenutak za ukidanje filtra. Prema njegovu tumačenju, rezervacije se po novim standardima izračunavaju na osnovi već realiziranih, a ne na osnovi očekivanih rizika kao što je bilo do njihova uvođenja. Gaspari je mišljenja da bi zbog toga u prijelaznom razdoblju moglo doći do toga da banke nakon uvođenja novih standarda počnu bilježiti veću dobit, ali bi u slučaju ostvarivanja rizika mogle biti zatečene s nedovoljnim kapitalom. Na kraju dana od visine dobiti ipak je važnija solventnost, upozorava Gaspari. Među razlozima zadržavanja sigurnosnog filtra Gaspari upozorava i na kapitalnu proporcionalnost. Banke na margini prve će pogoditi poteškoće jer neće moći pribaviti dovoljno sredstava ili će se troškovi povećati izrazitije nego ostalima, objašnjava Gaspari i dodaje da je veći oprez, odnosno viša kapitalna proporcionalnost, prednost koju takve banke moraju imati za normalno preživljavanje. Drugi razlog za zadržavanje filtera Gaspari vidi u nužnosti sprječavanja raspodjele pretjerane dobiti koja bi se idućih godina pretvorila u pretjerane gubitke.

U Sloveniji lani rekordan gospodarski rast od 6,1 posto

U Sloveniji je 2007. ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najviši porast od 1991. godine, objavio je u ponedjeljak slovenski Državni statistički zavod. Prema službenim podacima statističkog zavoda za prošlu godinu, slovenski BDP po stanovniku iznosi 16.616 eura. Pri kraju prošle godine zabilježen je trend smanjivanja gospodarskog rasta, pa je porast BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosio 4,7 posto. Slovenski izvoz roba i usluga u 2007. porastao je za 13 posto, a snažan generator rasta bilo je građevinarstvo. U toj je djelatnosti porast bruto dodane vrijednosti u 2007. u odnosu na prethodnu godinu iznosio čak 18,7 posto. Prema podacima statističkog zavoda u Sloveniji je lani povećan broj zaposlenih za 2,7 posto. Aktivno je zaposleno 959.000 osoba, što je također najviši rezultat od 1991., a do rasta nezaposlenosti nije došlo ni u nešto slabijem zadnjem kvartalu prošle ni početkom 2008. godine.
(H)