Skupština dioničara Nove Ljubljanske banke odlučila je da će iz prošlogodišnje dobiti od 62,2 milijuna eura isplatiti 47,5 milijuna eura za dividende, odnosno 5,33 eura bruto po dionici, 14,6 milijuna eura zadržat će se u rezervama banke, a 96,9 eura isplatit će se kao nagrada članovima Nadzornog odbora banke. No od raspodjele prošlogodišnje dobiti u slovenskim je medijima više odjeknula odluka većine dioničara NLB-a da u Nadzorni odbor ne imenuju Dirka Mampaeya kojega je predložila belgijska KBC banka umjesto svojega prijašnjeg predstavnika Fransa Fiorquinqa koji je podnio ostavku. Dioničari su na prijedlog slovenske vlade odlučili da mjesto dosadašnjeg KBC-ova predstavnika u Nadzornom odboru banke ostane upražnjeno. Istovremeno su drugo upražnjeno mjesto u Nadzornom odboru popunili novim članom Darkom Tisajem.

Dokapitalizacija bez KBC-a
Direktor Upravnog odbora za javne financije Žiga Adoljšak predložio je uime Janšine vlade da dosadašnje mjesto KBC-a u Nadzornom odboru ostane upražnjeno zato što KBC nije sudjelovao u nedavno okončanoj dokapitalizaciji NLB-a pa je njegov 34-postotni udjel u NLB-u pao na 27 posto. KBC će tako umjesto četiri sada imati tri člana u Nadzornom odboru. Premda su bili iznenađeni vladinim prijedlogom, predstavnici KBC-a na Skupštini dioničara nisu najavili žalbu na odluku većine dioničara. No sukob koji već dugo traje između slovenske države i KBC-a kao najvećih vlasnika NLB-a time je ušao u završnu fazu koja će se po svoj prilici završiti KBC-ovom prodajom njegova dijela vlasništva u NLB-u. KBC je u svibnju 2002. godine kupio 34-postotni paket dionica NLB-a s namjerom da postane njezin većinski vlasnik jer je takva obećanja dobio od predstavnika slovenskih vlasti koji su upravljali državnim paketom dionica. Godine su prolazile, a obećanje da će KBC-u biti omogućen dokup kapitala i preuzimanje većinskog vlasništva u NLB-u palo je u vodu.

Odluka Janšine vlade
Stoga je KBC u svibnju prošle godine objavio da njegova investicija u NLB-u više nije strateška, nego samo financijska. U skladu s tim KBC je odlučio ne sudjelovati u dokapitalizaciji NLB-a. Nije sudjelovao ni u prošlogodišnjoj rujanskoj dokapitalizaciji NLB-a ni u ovogodišnjoj koja je nakon tri kruga prodaje dionica NLB-a okončana 16. srpnja, a vrijedila je 300 milijuna eura. KBC-ovo nesudjelovanje u dokapitalizaciji NLB-a odrazilo se na drugi krug dokapitalizacije u kojemu je u javnoj ponudi kupljeno svega pet posto ponuđenih dionica vrijednih manje od sedam milijuna eura. U prvom krugu dokapitalizacije u kojemu su dionice prodavane dosadašnjim vlasnicima NLB-a, a u kojemu nisu sudjelovali KBC i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), odlukom Janšine vlade preko 52 posto od ukupno ponuđenih dionica u dokapitaliziciji kupili su slovenska država i društva u većinskom državnom vlasništvu, ponajprije Triglav osiguranje i DSU (Društvo za savjetovanje i upravljanje).

KBC bez suglasnosti slovenske vlade

KBC je, prema pisanju slovenskih medija, prodaju svojeg paketa dionica navodno pokušao započeti i prije ovogodišnje dokapitalizacije. No za prodaju je morao tražiti i dobiti suglasnost slovenske vlade . Slovenska bi se vlada davanjem suglasnosti KBC-u za prodaju njegova paketa dionica morala obvezati da će potpisati dioničarski sporazum s kupcem KBC-ovih dionica. Janšina je vlada odbila dati suglasnost KBC-u jer bi natječaj i prodaja njegova paketa dionica završila netom prije rujanskih parlamentarnih izbora, što bi odbilo mnoge potencijalne kupce, umanjilo konkurenciju, a time i srušilo vrijednost dionica NLB-a. Tim je odbijanjem Janšina vlada, međutim, tek odgodila namjeru KBC-a da proda svoj dio vlasništva NLB-a. Nakon dokapitalizicije i izbacivanje jednog njegova člana iz Nadzornog odbora KBC-ov izlazak iz vlasništva NLB-a postalo je pitanje vremena. Od četiri najveće slovenske banke u slovenskom će većinskom vlasništvu tako ostati NLB, NKBM i Abanka Vipa, a samo će SKB biti u većinskom vlasništvu francuske Société Générale banke.