Slovensko se tržište stanova našlo u procjepu između sve skupljih stambenih kredita, pada kupovne moći stanovništva, ukidanja porezne olakšice na kupnju stana, pada konjunkture, visoke inflacije, potresa na burzama i povećane ponude stanogradnje pa se očekuje ublažavanje pritiska na rast cijena stanova. Zaključci su to nedavno održanog okruglog stola čiji su sudionici tražili odgovore na pitanja gdje se nalazi slovensko tržište stanova, kakvi su izgledi investitora, a kakvi kupaca stanova? Prve ovogodišnje analize cijena stanova pokazuju da je u prvom tromjesečju na području Ljubljane došlo do zastoja povećanja cijena koje ponuđači ističu u oglasima za prodaju stanova.

Mali stanovi najskuplji
Prema tvrdnjama urednika portala za promet nekretninama Slonep Marka Puschnera, u tom su razdoblju povećane cijene jednosobnih, četverosobnih, peterosobnih i još većih stanova. Jednosobni su stanovi skuplji zbog visokih cijena većih stanova pa je povećana potražnja manjih stanova, a najveći stanovi poskupljuju jer su njihove cijene od ožujka do rujna lani zaostajale. Pritom su ključni trendovi koji se događaju u Ljubljani gdje je došlo do smirivanja rasta cijena garsonijera, dok su dvosobni i trosobni stanovi u proteklih pola godine pojeftinili za tri, odnosno četiri posto. Analitičari podsjećaju da Slonep analizira oglašivačke cijene stanova koje nikada nisu na razini kupoprodajne cijene tako da su plaćene vrijednosti tih stanova u stvarnosti nešto niže. Prosječne oglašivačke cijene stanova u Ljubljani počele su rasti 1995. godine, a intenzivniji rast cijena malih stanova započeo je 2005. godine, dok je početkom 2007. godine intenzitet rasta oglašivačkih cijena svih vrsta stanova počeo padati. Rast je prvo zaustavljen kod cijena dvosobnih i trosobnih stanova te garsonijera. Dugotrajna intenzivna poskupljenja stanova dovela su do toga da su cijene premašile kupovnu moć stanovništva, a tomu treba dodati i poskupljenja kredita 2007. godine koji su za razliku od prijašnjih godina postali teže dostupni, izjavljuje Puschner za Delo FT, dodavši da će rast cijena jednosobnih i najvećih stanova biti zaustavljen, a povoljnija će postati kupnja starijih stanova. U praksi to znači da je još lani prosječna oglašivačka cijena dvosobnog stana bila 2765 eura za četvorni metar, trosobnog 2648, a potkraj ovogodišnjeg ožujka prosječna je oglašivačka cijena četvornog metra garsonijere bila 3422 eura, što je 13 eura manje od cijene u prosincu 2007. godine.

Najskuplja obala
Četvorni je metar jednosobnog stana u Ljubljani u ožujku prošle godine u prosjeku stajao 3157 eura. Ljubljana je u Sloveniji poseban dio stambenog tržišta kojem se jako približava i u nekim slučajevima nadmašuje tržište na slovenskoj obali Jadrana, a završetkom gradnje mreže autocesta stambeni je prostor sve skuplji u regijama kroz koje autoceste prolaze. Najjeftiniji su stanovi u Koruškoj, Pomurju i Zasavju. Direktor Ekonomskog instituta ljubljanskog Pravnog fakulteta (EIPF) France Križanič upozorava da cijene stanova na nekom području mogu biti prenapuhane zbog prenapučenosti, prevelikog pritiska na određeno područje pa tamo dolazi do nastanka “nekretninskog balona” koji prijeti eksplozijom. Prema nekim ocjenama Slovenija ima dva takva balona, u Ljubljani i na jadranskoj obali. Ako se dogodi da sadašnji rast kamata na stambene kredite ne bude samo trenutačan i da je strukturna kriza duboka, problemi će biti dugotrajniji. Prije svega će biti pogođeni investitori, odnosno vlasnici nekretnina, koji su za njihovu kupnju uzeli kredit i te nekretnine iznajmljuju. U određenom trenutku dobivenom najamninom neće moći pokriti trošak anuiteta i bit će prinuđeni nekretninu prodati. Cijene će nekretnina uz povećanu ponudu konačno pasti, nekretninski će balon puknuti, i tada će i mlade obitelji lakše doći do stanova u najurbanijoj sredini, uvjeren je Križanič.