Jučer održana konferencija o srednjoročnom pregledu projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara dala je naznačiti optimistična očekivanja hrvatskih dužnosnika, ali i suzdržanost stranih. Konferenciju je započeo potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Naglasio je kako bi čitav projekt trebao biti završen u idućih nekoliko godina, najkasnije 2008., jer je tom projektu Vlada dala prioritet, a sve uz financijsku potporu Svjetske banke. Tako je u projekt od njegova početka 2003. godine uloženo više od 90 milijuna kuna, a tijekom ove godine planira se uložiti još 92 milijuna, odnosno u eurima ukupna ulaganja iznose gotovo 45 milijuna od čega je 7,7 milijuna eura uloženo iz hrvatskog proračuna, a oko 13 milijuna uloženo je tijekom godina darovnicama CARDS-a.

Uvid u bazu
U sudovima su tijekom ovih nekoliko godina stvoreni visoki tehnički preduvjeti za informatizaciju te internetizaciju zemljišnih knjiga. Smanjeni su zaostaci i sam je administracijski proces ubrzan, a 1406 polaznika, među kojima su suci, referenti i službenici, prošli su potrebnu edukaciju. Što se zakonodavnog okvira tiče, Polančec je izjavio kako je izmijenjeni zakon ubrzao rješavanja zemljišnih knjiga i ostalih pravnih predmeta. Otvorena je također i centralna baza podataka, odnosno repozitorij te je tako svim korisnicima omogućen uvid u bazu. Digitalizirano je tako više od 13.800 listova (25 posto) katastarskih planova te oko 1500 listova (36 posto) foto karata, a oko 12 posto zemljišnih knjižnih uložaka je verificirano. Sam projekt ratificiran je u siječnju 2003. godine, a zamišljen je u četiri instance. Prva je razvoj samog zemljišno-knjižnog sustava, zatim razvoj katastarskog sustava, informatizacija sustava te upravljanje i menadžment samim projektom. “Projekt se sada nalazi u najznačajnijoj fazi, odnosno uspostavi informatičkog sustava. Jedna je od prvih prekretnica tako i agencija Hitro.hr preko koje je sam protok informacija ubrzan, a papirokracija znatno smanjena”, završio je Polančec. Nešto skeptičniji bili su Anand K. Seth, direktor ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku te Constantino Longares Barrio, šef Odjela za provedbu projekata EU u Hrvatskoj.

Seth suzdržan Njihova suzdržanost te konstantna upozorenja na obvezu dostizanja europske Norme 8 posve su razumljiva jer ako je u tri godine povoljno riješena tek četvrtina projekta, teško je vjerovati da će u dvije godine projekt biti do kraja ispunjen. “Potrebno je u svakom trenutku imati viziju vlastitog položaja. Efikasnost, efektivnost i ekonomičnost nešto su na čemu Hrvatska mora još raditi. Nama je ovo veliki izazov i već se vide opipljivi rezultati, ali na tome ne treba stati”, izjavio je Seth. Direktor Svjetske banke istaknuo je kako je jedan od ciljeva projekta, koji uz Europsku uniju, Švedsku, Njemačku, Norvešku i Nizozemsku financira i ta banka, poticanje većeg ulaganja u Hrvatsku. O zajmovima dobivenim od Svjetske banke govorila je i nova ministrica pravosuđa Ana Lovrin. “Ulaganja u projekt povećavala su se iz godine u godinu: 2004. uloženo je 6,3 milijuna, 2005. 18,4 milijuna, a 2006. godine planira se uložiti oko 25 milijuna kuna u projekt. Zahvaljujući novim mjerama, broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je za više od 150 tisuća. Do kraja godine trebali bi biti riješeni svi veći zaostaci”, izjavila je Lovrin.