Prema pisanju britanskog Timesa, američka vlada priprema drakonske mjere kako bi lakše kontrolirala rad tzv. wealth fondova iz država Bliskoga istoka, Kine i Rusije. Riječ je o neograničenim fondovima, pokrenutima državnim novcima od vlada koje višak kapitala od, primjerice, nafte ili energenata ulažu na strana tržišta. Naravno, na meti im više nisu državne obveznice ili slično, već zapadnoeuropski i američki giganti. I upravo je to ono što brine Amerikance i Europljane. Razloga za brigu imaju jer je imovina tih fondova, prema procjeni Morgan Stanleya, premašila 2,5 tisuća milijardi američkih dolara i uskoro će nadamšiti imovinu hedge fondova. S takvim iznosima njima je dostupna gotovo bilo koja tvrtka na svijetu, a fondovi se često ne zaustavljaju samo na kupnji manjinskih udjela već idu na kontrolne pakete.

Završna izjava
Stoga će već ovoga tjedna na sastanku ministara financija i šefova središnjih banaka zemalja G7, koji se održava u Washingtonu, Amerikanci dati zakonske prijedloge kojima bi se ograničilo poslovanje takvih fondova na tržištima SAD-a i zapadne Europe, a očekuje se potpora njihovu prijedlogu i od ostalih zemalja članica te skupine. SAD će tako pozvati lidere G7 zemalja i Međunarodni monetarni fond da prihvate paket odredbi kojima se zahtijeva veća transparentnost rada wealth fondova i veće mogućnosti nadzora njihova poslovanja. Očekuje se da će ti fondovi biti prvi put spomenuti u završnoj izjavi sa sastanka G7, čime zemlje koje upravljaju najvećim fondovima takve vrste zasigurno neće biti sretne. S razlogom, jer je američka inicijativa usmjerena prvenstveno na fondove azijskih zemalja i Rusije, dok primjerice nemaju ništa protiv norveškog mirovinskog fonda takve vrste (vrijednog oko 320 milijardi dolara ). “Postoji velika mogućnost sukoba zapadnih vlada i neograničenih fondova zbog toga što će i gdje moći kupovati. Izvjesno je da ćemo vidjeti kako će vlade pokušati zaštititi svoje najvažnije tvrtke i strateške sektore, što je njihovo pravo”, kazao je Gerard Lyons, glavni ekonomist banke Standard Chartered. Rapidan rast profita od nafte i drugih energenata te goleme devizne rezerve azijskih gospodarstava pune wealth fondove kapitalom, a Washington prvenstveno smjera ograničiti postotak koji bi takvi fondovi mogli kupiti u zapadnjačkim kompanijama. Zapadnjake najviše zabrinjavaju fondovi iz Singapura, Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a zasigurno ih nije obradovala ni vijest da Kinezi osnivaju 300 milijardi dolara vrijedan fond za koji stručnjaci predviđaju da bi mogao rasti za nevjerojatnih 250-300 milijardi na godinu.

Panika na tržištu
Analitičari Merrill Lyncha predviđaju kako bi do 2011. godine kapital takvih neograničenih fondova mogao dosegnuti iznos od čak osam tisuća milijardi dolara. No ti wealth fondovi na tržištu kapitala nisu nov?na. Još u 60-im godinama prošlog stoljeća Kuvajćani su osnovali fond koji će investirati višak novca od nafte, jedan od najvećih fondova današnjice, singapurski Temasek, osnovan je 1974. Rusi planiraju pokretanje fonda od 30 milijardi dolara, a predviđa se da će rast toga fonda biti oko 40 milijardi dolara na godinu. Japan isto razmatra osnivanje fonda u koji bi usmjerili goleme zalihe stranih valuta od 700 milijardi dolara. “Ovi fondovi imaju mogućnost kupiti bilo koju kompaniju i stvoriti paniku na tržištu ako budu ubrzano rasli”, kazao je Jeffrey Garten, profesor na Yaleu.

Utemeljuje se fond za ublažavanje krize u SAD-u

Grupa najvećih svjetskih banaka, među kojima se nalazi i Citigroup, planira osnivanje fonda vrijednog oko 80 milijardi dolara koji bi kupovao oslabljene vrijednosne papire hipoteka kako bi spriječili kreditnu krizu koja već dulje vrijeme “drma” svjetskom ekonomijom. Podsjetimo, krizu je uzrokovao rapidan pad vrijednosti drugorazrednih hipoteka što je donijelo pad cijeloga kreditnoga tržišta SAD-a što se prelilo i na druge ekonomije. Predstavnici američke državne riznice organizirali su sastanak najvećih bankara, a čini se kako je rezultat toga sastanka dogovor o pokretanju fonda”, piše Reuters pozivajući se na svoje visoke izvore u bankarskom sektoru.