U posljednjih deset godina broj bankomata u Hrvatskoj gotovo se upeterostručio pa stručnjaci iz branše nagađaju da bi se taj trend sada prvi put mogao zaustaviti. Prema podacima Sektora za bankarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori s krajem prošle godine građani su mogli podizati gotovinu s čak 3606 bankomata, a čak su 86.904 imala EFT-POS uređaje za izravno plaćanje karticama. Direktorica sektora izravnog bankarstva Combisa, tvrtke kćeri grupe Hrvatski telekom, Ljiljana Rogulj ističe da smo po broju bankomata na drugome mjestu u srednjoj i istočnoj Europi. “S više od 770 bankomata na milijun stanovnika Hrvatska je druga u srednjoj i istočnoj Europi po tom pokazatelju, a naše su procjene kako će broj instaliranih bankomata idućih godina rasti znatno sporije nego do sada”, kaže Rogulj.

Štete milijun kuna
Dodaje da će usluge koje će bankomati pružati biti svakako puno raznovrsnije i sofisticiranije. Jedna od ključnih usluga bit će osiguravanje sigurnosti mreže bankomata, što je danas propisano zakonom. Godišnje se u Hrvatskoj prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova izvrši dvadesetak provala u bankomate. Od toga je tek nešto manje od polovice provala završilo neuspješno, a štete koje nastaju na taj način kreću se između milijun i milijun i pol kuna godišnje. Usporedbe radi, na bankomatima se godišnje napravi 100 milijuna transakcija vrijednih 34,6 milijardi kuna, kazala je na konferenciji SmartCard Vanja Dominović iz HGK. Direktorica Projektnih poslova Alarm automatike Renata Dončević kaže da koliko god kreativni bili proizvođači bankomata i sigurnosnih rješenja za bankomate, toliko su kreativni i lopovi. Upravo se stoga preporučuje da se PIN ne zapisuje na karticu, da se PIN ne tipka a da se prije ne zaštiti rukom kako se ne bi mogao snimiti kamerom, zatim da se provjeri je li na bankomat postavljena lažna tipkovnica ili pak čitač magnetskih kartica. “Broj bankomata u Hrvatskoj raste jer je bankama jeftinije imati bankomate nego šalterska mjesta, a neke su banke zbog toga u posljednje vrijeme čak udvostručile broj bankomata”, pojašnjava Dončević.Kako bi zaštitili korisnike kartica, Hrvatska udruga bankara još je početkom 2005. opisala niz mjera koje banke trebaju provesti. Među ostalim moraju informirati korisnike kartica o sigurnosnim mjerama kako bi znali prepoznati detalje na bankomatu koji upućuju na pokušaj “skimminga”, odnosno pokušaj krađe šifri i snimanja magnetskih zapisa. Hrvatski kazneni zakon razlikuje nekoliko vrsta kaznenih djela na bankomatima, među kojima su provale u bankomat, zatim krađe takvih uređaja pa do prijevara na bankomatima. Upravo stoga već od proizvodnje postoje posebni standardi sigurnosti u okviru kojih se prati kvaliteta materijala, obrade i proizvodnje pa sve do operativnog nadzora. Renata Dončević pojašnjava da se danas bankomati štite na tri načina koja su propisana posebnom regulativom. “Za početak to je mehanička zaštita u koju se ubraja i mogućnost da se bankomat usidri, odnosno pričvrsti za površinu na kojoj stoji jer neki te uređaje, teške od 200 do 400 kilograma, požele odnijeti. Zato bankomati imaju i protuprovalnu zaštitu koja je povezana sa zaštitarskim centrom te poseban sustav za uzbunjivanje”, navodi Dončević.

Krađe krampom
Da lopovima sve može pasti napamet pokazuje policijska statistika. Lani je jedan tridesetogodišnjak na otoku Ugljanu kod Zadra neuspješno pokušao bankomat obiti krampom, ali su s druge strane lopovi u jednom turističkom naselju kod Vrsara uspjeli krampom obiti bankomat i ukrasti 100.000 kuna. U većim gradovima poput Zagreba i Rijeke lopovi imaju drukčiju taktiku, odnosno najčešće podignu bankomat i odnesu ga, a godišnje ih na taj način nestane desetak. Jedan od uglednih svjetskih stručnjaka za sigurnost samouslužnih uređaja Peter Freeman iz NCR, kojeg je lani u Hrvatsku dovela tvrtka Printec, kaže da se bankarska industrija danas susreće s velikim izazovima kako podignuti sigurnost bankomatske mreže na višu razinu. Stariji analitičar agencije IDC za regiju EMEA Trevor LaFleche kaže da su danas hakeri i prevaranti sve kreativniji. “Viđamo hakerske napade na softver za bankomate, fizičke izmijene POS aparata kako bi se provodili ‘phishing’ napadi i socijalni inženjering, ali vidimo i razvoj sigurnosne industrije koja proizvodi specijalizirani softver i hardver koje pomaže da se razotkriju tako složene prijevare”, zaključuje LaFleche.

Prijevare

Banke gube 37 mil. kuna godišnje
Prema procjeni starijeg analitičara agencije IDC za regiju EMEA Trevora LaFlechea, oko sedam postotnih poena od ukupne potrošnje preko kartica, koja prema HNB-u na godišnjoj razini premašuje 52 milijarde kuna, čine štete nastale zbog klasičnih prijevara. To znači da u Hrvatskoj banke godišnje izgube 37 milijuna kuna zbog prijevara na kreditnim karticama.