Od pojave koronavirusa u Hrvatskoj do danas kroz fiskalne blagajne prošlo je 26,05 milijardi kuna manje nego lani. Riječ je 6,5% ukupnog domaćeg BDP-a što odražava razmjere problema koje je epidemija donijela gospodarstvu i za proračun znači manje novca uz pritisak rastućih rashoda.

Prema podacima Porezne uprave od 24. veljače do 22. studenog broj fiskaliziranih računa pao je za 24%, a njihov iznos za 17% u usporedbi s istim razdobljem lani. U tom periodu izdano je 1,4 milijardi računa u vrijednosti 128,8 milijardi kuna. Usporedbe radi, lani je izdano 1,9 milijardi kuna računa putem kojih je provedno 154,8 milijardi kuna kupoprodaja robe i usluga. Najveći pad je u turizmu; djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj je broj računa pao 38%, a njihova vrijednost 46 posto.

Vrijednost računa pala je za više od 11 milijardi kuna na 13,2 milijarde, dok je lani iznos bio 24,3 milijarde kuna. U širokoj klasifikaciji djelatnost trgovine na veliko i malo kojoj je pridružen i popravak motornih vozila i motocikala broj računa manji je 19%, a vrijednost im je pala 9 posto, na 91,2 mlrd.kn. Pad fiskaliziranih računa vrh je figurativne sante leda problema u gospodarstvu. Smanjenje u broju i vrijednosti odražava cijenu koju je koronakriza donijela pojedinim granama zbog ograničenja kretanja i poslovanja te smanjene potrošnje, a otvoreno je koliko se posegnulo za neizdavanjem računa. Iz perspektive proračuna ostvarenja fiskalizacije velik su razlog za glavobolju u Ministarstvu financija jer su podloga za naplatu PDV-a iz kojeg se u ‘normalnim’ godinama prikupi dvije trećine poreza. U 2020. od tog najizdašnijeg poreza plan je prikupiti ni 80% novca u odnosu na lani, no zato je ljestvica za 2021. postavljena na 54,2 milijarde kuna, tek 700 milijuna manje nego prije korone.