Kada govori ekonomist koji je među rijetkima predvidio financijsku krizu 2008. godine, to svakako zaslužuje pažnju. Čak i ako je možda u krivu. Stalno ćemo imati različite krize jer su one u DNK-u kapitalizma, smatra američki profesor ekonomije Nouriel Roubini. “Mnogo elemenata svojstvenih kapitalizmu, poput inovacije i preuzimanja rizika, okidač su za česte krize”, smatra Roubini. U intervjuu njemačkom magazinu Spiegel slavni ekonomist tvrdi kako je potrebna mnogo radikalnija reforma financijskog sektora koja bi uklonila banke koje su “prevelike da bi propale”.

Daleko od oporavka
“Model banke kao financijskog supermarketa u kojem možete na jednom mjestu dobiti cijeli niz financijskih usluga očito je pogrešan. Takve su institucije presložene za upravljanje i treba ih razbiti na dijelove. Ako imate više različitih institucija koje se bave različitim vrstama financijskih usluga, nijedna od njih neće biti sustavno važna”, tvrdi Roubini. Tako bi izostala i potreba njihovog stalnog spašavanja proračunskim novcem. Što se tiče oporavka iz najdublje recesije u posljednjih 80 godina, Roubini smatra da je svijet još daleko od oporavka. “Postoji tek nekoliko svijetlih točaka poput Kine, Indije i Brazila. Ali što je s ostalima? Američki je ekonomski oporavak anemičan, Japan izgleda komatozno, a Europi prijeti povratak u recesiju”, kazao je Roubini. Osvrćući se na aktualnu krizu u Grčkoj, Roubini smatra kako je to tek vrh ledenog brijega.

Prevelika eurozona
Nisu samo Grčka, Španjolska i Portugal u problemima na obvezničkom tržištu, tu je i Velika Britanija i Irska. “Čak će i SAD i Japan, možda ne ove godine, imati problema zbog svojih golemih proračunskih deficita. Rastući deficiti i golemi javni dugovi uistinu me zabrinjavaju”, ističe slavni ekonomist. Što se tiče europske pomoći Grčkoj, Roubini sumnja u efikasnost mjera štednje koje mora sprovesti Atena. “Čak i ako poveća poreze i sreže proračunske troškove, Grčka neće nužno postati konkurentnija. Upravo suprotno, njezin BDP može pasti, a nezaposlenost porasti. Potrebno je preventivno restrukturirati dug”, poručuje Roubini. Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra kako Roubini prije svega pledira za restukturiranjem gospodarstva. “Roubinijev prijedlog na tragu je mišljenja kako su deficiti proračuna prije svega deficiti trgovačkog računa. Tek kada više izvozite, a manje uvozite, možete restrukturirati svoj dug. Sklon sam zagovaranju te teze jer to znači prije svega restrukturirati gospodarstvo. Prema strukturi duga možete očitati strukturu gospodarstva neke države”, kazao je Brkić. Komentirajući dalje stanje u eurozoni, Roubini smatra kako sama europska monetarna unija nije bila pogreška, ali je možda bilo pogrešno relativno brzo proširiti krug članica eurozone. “Manja jezgra država koje su ekonomski homogenije, fiskalno stabilnije i posvećene strukturnim refomama tvorila bi mnogo uspješniju monetarnu uniju. Nevolja je u tome što, kada jednom uđu u eurozonu, države ne mogu izaći, a da to ne prouzroči mnogo štete”, istaknuo je Roubini.

Zajednička valuta

Euro nije promašen koncept
Luka Brkić smatra kako euro ne može biti promašen koncept ako se promatra u kontekstu dublje integracije cijele EU. “Ovakva eurozona nije optimalno valutno područje, a i kako voditi odgovornu monetarnu politiku ako nemate zajedničku fiskalnu politiku”, smatra Brkić.