EN DE

Rezervacije upeterostručene

Autor: Jadranka Dozan
16. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Dobit domaćih banaka dosegnula je 3,09 milijardi kuna te je za 22 posto manja nego lani u istom razdoblju

Dobit domaćih banaka, čija je ukupna imovina na kraju rujna u odnosu na lanjski rujan veća 5,5 posto, u devet ovogodišnjih mjeseci dosegnula je 3,09 milijardi kuna i u odnosu na neto dobit u lanjskih devet mjeseci manja je za 860 milijuna ili gotovo 22 posto. Po osnovi slabijeg devetomjesečnog poslovanja banaka i država će kroz porez na dobit ostati “kraća” za 180 milijuna. Prije oporezivanja dobit je u prva tri kvartala bila 3,8 milijardi kuna ili čak milijardu kuna manja od usporedive lanjske. U najvećoj mjeri ovogodišnji je rezultatski pad posljedica lošije naplativosti plasmana i s tim povezanih rezervacija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Višestruko povećanje
Iako se slika aktualnih problema naplate zbog prakticiranja reprograma smatra nepotpunom rezervacije su porasle višestruko. Dok su u prva tri lanjska tromjesečja troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za identificirane gubitke iznosili 440 milijuna kuna, s krajem rujna ove godine za te gubitke banke su izdvojile 2,12 milijardi kuna ili gotovo pet puta više. Kad se isključi utjecaj rezervacija za gubitke po plasmanima, operativni rezultat odnosno neto prihodi iz poslovanja banaka ove su godine bili oko pola milijarde veći nego lani (5,88 prema 5,35 milijardi kuna). Lošijem financijskom rezultatu, međutim, pridonijeli su i slabiji kamatni prihodi. Iako su kamatni prihodi u devet ovogodišnjih mjeseci bili oko 1,4 milijarde kuna veći nego lani, dosegnuvši time 17,3 milijardi kuna, troškovi kamata rasli su nešto bržim tempom nego kamatni prihodi. U odnosu na lanjskih 8,35 milijardi kuna, ove je godine trošak kamata dosegnuo 10,2 milijarde kuna, odnosno gotovo dvije milijarde više nego lani. To je pak rezultiralo ukupno slabijim neto kamatnim prihodima u odnosu na 2008., i to za oko pola milijarde kuna. I dok su na razini bankarskog sustava neto prihodi od provizija i naknada bili neznatno veći od lanjskih (oko 2,2 milijarde kuna), rezultatski pad u prvom redu su ublažili ostali nekamatni prihodi.

Dobit domaćih banaka, čija je ukupna imovina na kraju rujna u odnosu na lanjski rujan veća 5,5 posto, u devet ovogodišnjih mjeseci dosegnula je 3,09 milijardi kuna i u odnosu na neto dobit u lanjskih devet mjeseci manja je za 860 milijuna ili gotovo 22 posto. Po osnovi slabijeg devetomjesečnog poslovanja banaka i država će kroz porez na dobit ostati “kraća” za 180 milijuna. Prije oporezivanja dobit je u prva tri kvartala bila 3,8 milijardi kuna ili čak milijardu kuna manja od usporedive lanjske. U najvećoj mjeri ovogodišnji je rezultatski pad posljedica lošije naplativosti plasmana i s tim povezanih rezervacija.

Višestruko povećanje
Iako se slika aktualnih problema naplate zbog prakticiranja reprograma smatra nepotpunom rezervacije su porasle višestruko. Dok su u prva tri lanjska tromjesečja troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za identificirane gubitke iznosili 440 milijuna kuna, s krajem rujna ove godine za te gubitke banke su izdvojile 2,12 milijardi kuna ili gotovo pet puta više. Kad se isključi utjecaj rezervacija za gubitke po plasmanima, operativni rezultat odnosno neto prihodi iz poslovanja banaka ove su godine bili oko pola milijarde veći nego lani (5,88 prema 5,35 milijardi kuna). Lošijem financijskom rezultatu, međutim, pridonijeli su i slabiji kamatni prihodi. Iako su kamatni prihodi u devet ovogodišnjih mjeseci bili oko 1,4 milijarde kuna veći nego lani, dosegnuvši time 17,3 milijardi kuna, troškovi kamata rasli su nešto bržim tempom nego kamatni prihodi. U odnosu na lanjskih 8,35 milijardi kuna, ove je godine trošak kamata dosegnuo 10,2 milijarde kuna, odnosno gotovo dvije milijarde više nego lani. To je pak rezultiralo ukupno slabijim neto kamatnim prihodima u odnosu na 2008., i to za oko pola milijarde kuna. I dok su na razini bankarskog sustava neto prihodi od provizija i naknada bili neznatno veći od lanjskih (oko 2,2 milijarde kuna), rezultatski pad u prvom redu su ublažili ostali nekamatni prihodi.

Manja aktiva
Od usporedivih lanjskih u neto iskazu bili su za trećinu odnosno za 1,1 milijardu kuna veći, dosegnuvši 4,42 milijarde kuna. Opći i administrativni troškovi i amortizacija nisu bitnije odstupili od lanjskog iznosa tih stavki te nisu bitnije utjecali i na iskazani pad profita. Povećani su, naime, samo dva posto, na 5,56 milijardi kuna. Ukupna imovina svih banaka na kraju rujna ove godine je dosegnula 374 milijarde kuna, dok je u isto vrijeme lani bila manja za 20 milijardi kuna ili pet i pol posto.

Autor: Jadranka Dozan
16. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Jadne banke baš ih žalim, a to što je meni rata u ovoj godini skočila s 3.500 na 4300, to i nije tako bitno!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close