Krajem siječnja je prema podacima Hanfe imovina svih 59 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila rekordnih 17,553 milijarde kuna. Siječanj je već sedamnaesti uzastopni mjesec da imovina fondova bilježi rast. Samo u siječnju je ukupna imovina fondova porasla za 1,834 milijarde kuna što je do sada najveći mjesečni rast imovine. U odnosu na mjesec dana prije imovina je porasla za 11,67 posto.

Dionički na vrhu
U siječnju su najviše rastu imovine doprinijeli dionički fondovi s rastom od 1,210 milijardi kuna što predstavlja povećanje njihove imovine za 28,06 posto, slijede ih mješoviti s rastom od 821 milijuna kuna. Imovina mješovitih fondova je u mjesec dana porasla za 13,70 posto. Imovina obvezničkih fondova je jedanesti mjesec uzastopno pala. Ovaj put za 42 milijuna kuna, odnosno za 3,68 posto. Novčani su fondovi također zabilježili pad imovine. U posljednjih sedam mjeseci novčani fondovi samo su u prosincu bilježili rast imovine, a u siječnju se njihova imovina smanjila za 154,75 milijuna kuna, odnosno za 3,62 posto u odnosu na siječanj. Krajem siječnja najvećim dijelom sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali su mješoviti fondovi (6,816 mlrd. kn), slijede dionički s imovinom od 5,521 milijarde kuna, novčani su upravljali s 4,120, a obveznički s imovinom od 1,097 milijardi kuna. Tržišni udio koji su izborili mješoviti fondovi iznosi 38,83 posto, dionički su na drugom mjestu s 31,45 posto, slijede novčani s 23,47 i obveznički koji upravljaju sa 6,25 posto ukupne imovine fondova. Tržišni udio mješovitih i dioničkih fondova sada iznosi 70,28 posto, što znači da je većina ulagača ipak odlučila novac investirati u fondove koji imaju potencijal stvaranja većeg prinosa. Naime, unazad šest mjeseci (31. srpnja 2006.) mješoviti i dionički fondovi upravljali su s 50,69 posto, unazad godinu dana njihov je tržišni udio iznosio tek 34,06 posto. Iz navedenog je razvidno da su mješoviti i dionički fondovi svoj tržišni udio u samo godinu dana udvostručili. Za tako jaki rast imovine fondova zaslužni su veliki prinosi fondova koji su potaknuli građane da dio svoje ušteđevine prenesu iz bankovne štednje i iz stambene štednje u po prinosima mnogo atraktivnije fondove. U veljači su s poslovanjem počela još dva nova fonda, dionički Prospectus JIE i mješoviti CEBA Balanced. Ukupno je na Hrvatskom tržištu aktivnih 61 fonda, a uskoro se očekuje pojavljivanje još nekoliko novih fondova, čije poslovanje je već odobrila Hanfa. Prinosi koje su fondovi ostvarili do 15. veljače 2007. godine su izvrsni. Zaključno s 15. veljače od 61 aktivnog otvorenog investicijskog fonda samo su tri u malom minusu (dva obveznička i jedan mješoviti.).

Visoki prinosi
U ovoj godini je od ukupno 32 mješovita i dionička fonda rast veći od pet posto ostvarilo njih 24, rast veći od osam posto njih 17, a rast veći od deset posto njih 12, od čega 5 mješovitih i 7 dioničkih fondova. Najbolji među njima su porasli više od 13 posto. To su fondovi KD Balanced, Aureus Equity, Aureus Balanced, KD Victoria, ST Global Equity i HPB Dynamic. Kod obvezničkih je najveći prinos u 2007. godini ostvario KD Adria Bond (2,20 posto), a kod novčanih je na prvome mjestu po ostvarenom prinosu InterInvest Cash (0,67 posto).

Iztok Likar, urednik portala www. hrportfolio.hr

Prosječni Hrvat u fondovima drži 529 eura

Krajem siječnja 2004. godine imovina je u fondovima po stanovniku (per capita – PC) iznosila 84 eura PC, krajem siječnja 2005. godine 151 euro PC, krajem siječnja 2006. godine u fondove je bilo uloženo 290 eura po stanovniku, a krajem siječnja 2007. godine već 529 eura PC. Kod tih podataka važno je napomenuti da je u proteklim godinama većina kapitala uloženog u fondove imala institucionalno porijeklo, a posljednjih godinu dana većina sredstava uloženih u fondove u vlasništvu je fizičkih osoba, što je bitan korak naprijed za razvoj fondovske industrije koja najvećim dijelom utječe na razvoj i stabilnost tržišta.

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja