Srpska valuta nastavlja rasti u odnosu na euro i sada je srednji tečaj 78,32 dinara za jedan euro, što je najpovoljniji ovogodišnji odnos dinara prema europskoj valuti. Rast dinara u odnosu na euro počeo je nakon što je bilo poznato da će novu vladu osnovati stranke koje su proeuropski orijentirane. Euro je najveću ovogodišnju vrijednost prema dinaru imao 12. svibnja, dan nakon održanih parlamentarnih izbora kada je vrijedio 83,86 dinara. Kretanje tečaja je u potpunoj suprotnosti s kupovnom moći dinara koja je zbog rasta inflacije (do kraja lipnja iznosila je 6,1 posto, a na godišnjoj razini iznad 12 posto) znatno opala. S druge strane Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije (NBS), rast tečaja dinara objašnjava odrazom stanja u ekonomiji.

Pritisak izvoznika
Njegovi se pogledi u velikoj mjeri razlikuju od ocjena izvoznika. U Valjaonici bakra, koja izvozi više od 90 posto proizvedene robe, prigovaraju da zbog nerealnog tečaja imaju gubitke. Prema ocjeni Dragana Subotića, direktora Vljaonice, realni je odnos 150 dinara za jedan euro. U izvozno orijentiranim poduzećima upozoravaju da postojeći tečaj odgovara uvozničkom lobiju, što bi moglo biti pogubno za makroekonomsku stabilnost jer vanjskotrgovački deficit je već prešao četiri milijarde dolara, što povećava ukupnu zaduženost zemlje. Radovan Jelašić smatra da je tečaj rezultat ponude i potražnje na međubankarskom deviznom tržištu, napominjući da zbog tečajnih razlika ne gube samo građani i poduzeća, nego i središnja banka koja je lani imala neto gubitak od 100 milijuna eura. Do toga je došlo zbog pada vrijednosti dolara u odnosu na dinar, a dugovi Srbije se obračunavaju u američkoj valuti. Vrijednost dolara pala je za 6,1 dinar. Da do toga nije došlo NBS bi, prema Jelašićevu kazivanju, ostvario dobit od 73,4 milijuna eura bez obzira što je središnja banka imala velike troškove na stabilizaciji dinara kako bi smanjila novčanu masu izazvanu naraslom javnom potrošnjom. Do veće ponude eura na MDT-u došlo je i zbog odluke NBS-a da poslovne banke jedan dio deviznih rezervi pretvore u dinar, pa se to smatra jednim od razloga sadašnjeg tečaja. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra da tečaj predstavlja realnu sliku domaće ekonomije, dok gospodarstvenici i ekonomisti upozoravaju na njegovu precijenjenost zbog koje izvozno gospodarstvo trpi goleme gubitke, a država prijeti zapadanjem u financijsku krizu, što za posljedicu može imati raspad deviznog sustava.

Rast inflacije
Takva upozorenja temelje se na informacijama prema kojima nema nijednog ekonomskog parametra koji bi opravdavao jačanje dinara u odnosu na euro. Kupovna moć dinara znatno je oslabljena što pokazuje rast inflacije u prvih pet mjeseci od pet posto, dok na godišnjoj razini iznosi zabrinjavajućih 11,6 posto. Devizne rezerve smanjene su za oko 390 milijuna eura, a državnom proračunu nedostaje 437 milijuna eura za otplatu inozemnih zajmova. Vanjskotrgovački deficit je povećan za 42 posto u odnosu na prvih pet mjeseci lanjske godine. U stručnim krugovima prevladava uvjerenje da je postojeći tečaj rezultat nastojanja središnje banke da restriktivnom monetarnom politikom smanji rast inflacije. Zbog toga je njezin monetarni odbor pet puta u tijeku godine povećavao referentnu kamatnu stopu koja sada iznosi 25,75 posto. Na taj se način kane prisiliti poslovne banke na povećanje kamata na kredite kako bi se smanjila potražnja građana za novim zajmovima. U srpskim stručnim krugovima u posljednje se vrijeme raspravlja o prijedlogu da se kao platežno sredstvo umjesto dinara uvede euro kao što je to napravila Crna Gora. Smatra se da bi se na taj način pridonijelo smanjivanju javne potrošnje te da bi inflacija bila niža najmanje za dva do tri posto. Dana Popović, profesorica beogradskog Ekonomskog fakulteta, takvu raspravu smatra nepotrebnom jer Srbiji ne bi bilo dopušteno dinar zamijeniti eurom. Crnoj Gori je, prema njezinu objašnjenju, dopušteno kako bi se zaštitila od monetarne politike koju je vodio Miloševićev režim. Za eurozonu Crna Gora je premala da bi mogla izazvati poremećaje tako da joj se “progledalo” kroz prste.