Pospremanje poslovanja Raiffeisen Bank Internationala (RBI) sve je bliža pakiranju kovčega s nekoliko tržišta.

Prvo je na redu ukrajinsko poslovanje o čijoj se prodaji pregovara, a austrijska banka je službeno potvrdila da se "ne može isključiti" djelomično ili potpuno povlačenje iz Mađarske i Slovenije.Čelnik RBI-ja Karl Sevelda potvrdio je da je banka u pregovorima o prodaji ukrajinske banke Aval o čemu će se odluka donijeti u dogledno vrijeme, no definitivne odluke o prodaji još nema. "RBI kontinuirano razmatra poslovno okruženje i počeo je pregovore sa zainteresiranim stranama kako bi procijenio njihove ponude i na temelju procjene donio odluku hoće li i po kojoj cijeni Raiffeisen Bank Aval biti prodana", službeno se priopćila banka nakon što je Seveldova izjava izazvala lavinu medijskih nagađanja.Agencija Reuters istodobno je objavila da bi podružnicu u Mađarskoj također mogao preuzeti novi vlasnik.

"Postoje stranke zainteresirane za mađarsku podružnicu čije se ponude razmatraju",  potvrdio je RBI dodavši da se "osim ukrajinskog tržišta, trenutno se pod posebnim nadzorom mađarsko i slovensko tržište i ne može se isključiti mogućnost povlačenja s tih tržišta". Premda će ukrajinska Aval banka poslovati s dobiti, fokus interesa Beča seli se geografski bliža tržišta Slovenije i Mađarske. Otamo se RBI ne bi trebao u potpunosti povući već samo djelomično smanjiti poslovanje. "Želimo ostati u Mađarskoj. Ne smijete zaboraviti da je to bilo prvo istočnoeuropsko tržište na koje smo ušli još 1987. U to je uloženo mnogo srca i duše. Mađarska kao susjedna zemlja ima mnogo veći prioritet", istaknuo je Sevelda.

Premda se u najavama o povlačenju ne spominje Hrvatska, nije isključeno da bi i domaće tržište uskoro moglo doći pod povećalo, i to ne samo Raiffeisena koji je u devet mjeseci ostvario 240,6 milijuna kuna bruto dobiti. Stopa povrata na kapital svih banaka ove godine iznosi 6,8 posto, no očekuje se daljni pad. Ono što bi moglo donijeti prevagu ostati ili ne na tržištu, mogla bi biti upravo loša očekivanja. Do listopada su banke zaradile 1,49 milijardi kuna profita ili 40 posto manje nego prošle godine. Budući da od listopada vrijede stroža pravila za rezervacije loših kredita, procjene govore da bi čak dvije trećine banaka godinu mogle završiti u gubicima. U 2014. nema naznaka oporavka, a od siječnja stiže novi Zakon o potrošačkom kreditiranju koji će donijeti dodatni udar na dobit.