Nakon niza slabijih kvartala, europski proizvođači čelika sve više vide znakove oporavka industrije, a analitičari procjenjuju da bi prvi kvartal 2026. mogao označiti prekretnicu. Iako potražnja još nije dosegnula razine iz 2022., kombinacija tržišnih okolnosti, piše Reuters, i regulatornih mjera stvorila je povoljnije uvjete za poslovanje u Europskoj uniji.

STAGNACIJA

Proizvodnja čelika u svijetu stagnira, u Hrvatskoj najveći pad

Nakon više godina prigušenih rezultata, sektor se postupno stabilizira, ponajviše zahvaljujući rastu cijena čelika. U posljednjih šest mjeseci cijene toplo valjanog čelika porasle su za oko 20 posto, što upućuje na jačanje tržišne dinamike. Analitičari ističu da su viši troškovi energenata i smanjen uvoz izvan EU-a dodatno poduprli ovaj trend.

Ključni poticaj dolazi iz novih trgovinskih mjera koje uvodi Europska unija, a koje stupaju na snagu 1. srpnja. Riječ je o strukturnim promjenama koje uključuju strože kontrole uvoza i mehanizme poput poreza na ugljik, čime se jača zaštita domaće proizvodnje. Uz to, smanjenje uvoznih kvota i visoke carine za prekoračenja dodatno ograničavaju konkurenciju iz trećih zemalja.

Zanimljivo je da su globalne napetosti, uključujući sukobe na Bliskom istoku, kratkoročno išle u prilog europskim proizvođačima. Povećani troškovi prijevoza i nesigurnost u opskrbnim lancima doveli su do toga da se kupci sve više okreću lokalnim dobavljačima, što potiče regionalizaciju tržišta i jača položaj europske industrije.

Unatoč optimizmu, sektor se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima. Prema podacima World Steel Association, prognoza rasta potražnje za čelikom u EU i Velikoj Britaniji za 2026. znatno je smanjena. Istodobno, visoke cijene energije i dalje predstavljaju velik teret, što dodatno naglašava problem troškovne konkurentnosti u odnosu na proizvođače iz Azije i SAD-a.

Dodatni pritisak dolazi iz Njemačke, gdje industrija bilježi pad proizvodnje i slabije izglede za oporavak. Industrijsko udruženje BDI upozorava na kombinaciju visokih troškova, poreza i birokracije, što usporava oporavak i otvara pitanje strukturnih slabosti sektora.

Na globalnoj razini problem predstavlja i višak proizvodnih kapaciteta, osobito u Kini, koji vrši pritisak na cijene i potiče izvoz jeftinog čelika. Taj višak dodatno otežava oporavak europskih proizvođača i naglašava potrebu za dugoročnim rješenjima u okviru globalne konkurencije.

Tempo oporavka uvelike će ovisiti o geopolitičkim kretanjima i monetarnoj politici. Daljnja eskalacija sukoba mogla bi potaknuti inflaciju i prisiliti Europska središnja banka na strože mjere, što bi negativno utjecalo na potražnju. Iako trenutačni uvjeti daju određeni zamah sektoru, dugoročna perspektiva i dalje ostaje neizvjesna, uz naglašenu važnost stabilnosti tržišta.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret