Hrvatskoj je trebalo četvrt stoljeća da domaća valuta osvoji 40% tržišnog udjela kod kredita, ali kad je riječ o štednji Hrvati i dalje 85% ušteđevine drže u stranoj valuti.

Taj bi se odnos mogao mijenjati, jer su kamate na kunska oročenja tri do četiri puta veće od kamata za eursku štednju. Prema jučerašnjim podacima s internetskih stranica pet banaka, osoba koja danas oroči 50.000 kuna na godinu dana u Zagrebačkoj banci može dobiti 1,33% kamate, HPB i PBZ 1,50, RBA 1,45, a Este banci 1,70% za razliku od iste protuvrijednosti u eurima gdje se u spomenutim bankama nudi tek 0,30-0,60% kamate.

Proizlazi da bi 50.000 kunske štednje donijelo oko 750 kuna kamate godišnje, a ista svota preračunata u eure samo 150 kuna. Sve niže kamatne stope zajedno s porezom na štednju promijenile su navike građana, pa raste neoročena štednja jer ljudi drže novce na računima kako bi s njima slobodnije raspolagali. Štednja građana kreće se oko 166 milijardi kuna na koju bi mogli dobiti oko 800 milijuna kuna kamate, za razliku od, primjerice, 4 milijarde kn koliko je isplaćeno 2014. godine.