Na osnovi stanja, u odnosu na srpanj 2024. godine, krediti nefinancijskim poduzećima bili su veći za 12,8 posto. U odnosu na kraj 2024. rast je iznosio 9,3 posto. U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju srpnja 5,7 milijardi eura te su tako činili 33,6 posto ukupnih kredita poduzećima. Uz blagi pad na mjesečnoj razini za 0,2 posto, godišnja stopa rasta promatranih kredita iznosila je u srpnju 18,4 posto.
Krediti za investicije s ukupnim iznosom od gotovo sedam milijardi eura činili su 41,3 posto ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini krediti za investicije porasli su za 12,1 posto ili 755 milijuna eura, uz mjesečni rast za 1,8 posto. Ostali krediti bili su u odnosu na srpanj 2024. veći za 7,3 posto, uz smanjenje u odnosu na lipanj za 0,3 posto. Krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima plasiranim nefinancijskim poduzećima, velika poduzeća sudjeluju s 42,9 posto, a slijede mala (20,3%), srednja (19,3%) i naposlijetku mikro poduzeća (16,4%). Ostatak čine nerazvrstani krediti. Promatrano prema izvornom dospijeću kredita, najveći udio čine krediti s dospijećem višim od pet godina, odnosno sudjeluju oko 58 posto u ukupnim kreditima.
“U drugom dijelu godine očekujemo sezonsko usporavanje rasta kredita za obrtni kapital, dok kod kredita za investicije trenutačno ne nalazimo čimbenike koji bi mogli znatno pojačati potražnju. No, eventualne promjene u geopolitičkim odnosima koje bi povećale izvjesnost projiciranih uvjeta poslovanja u dužem roku, mogle bi znatno povećati zahtjeve za investicijskim kreditima. Sezonsko usporavanje rasta kredita za obrtna sredstva u drugom dijelu godine uobičajen je obrazac koji proizlazi iz strukturnih obilježja hrvatskoga gospodarstva”, piše Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.
Tijekom ljetnih mjeseci, osobito zahvaljujući turističkoj djelatnosti, generiraju se značajni priljevi likvidnih sredstava, što smanjuje potrebu za kratkoročnim financiranjem. Kako prihodi rastu, dio obveza se vraća, a potražnja za novim zaduživanjima usporava.
“U tom kontekstu turizam kao djelatnost ima važnu ulogu jer snažno sezonski generira prihode, dok u predsezoni i posezoni može postojati pojačana potražnja za kreditima radi financiranja pripremnih troškova”, zaključuje Sabolek Resanović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu