Srednja i Istočna Europa i dalje će biti jedna od najotpornijih europskih regija u pogledu gospodarskog rasta, pri čemu će domaća potražnja, ulaganja iz fondova EU-a i smanjenje energetskih rizika podupirati gospodarsku aktivnost, unatoč tome što vlade istodobno provode fiskalnu konsolidaciju i suočavaju se s inflacijskim pritiscima. To su neki od ključnih zaključaka najnovijeg Kvartalnog izvješća koje je objavila Grupa UniCredit, čija je članica Zagrebačka banka.
U većini zemalja srednje i istočne Europe očekuje se rast BDP-a od 2 do 3 posto tijekom 2026. godine, ponajprije zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava i većem korištenju sredstava iz EU fondova.
Ublažene zabrinutosti
Iako situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje izvor neizvjesnosti, otvaranje Hormuškog tjesnaca smanjilo je jedan od najvećih negativnih rizika za gospodarske izglede regije, s obzirom na to da je ublažilo zabrinutost oko mogućih poremećaja u opskrbi energentima i inflatornih pritisaka. Istodobno se očekuje da će njemački fiskalni poticaji i povećana izdvajanja za obranu od 2027. dodatno potaknuti regionalni izvoz.
“Srednja i Istočna Europa i dalje pokazuju iznimnu otpornost. Unatoč fiskalnoj prilagodbi, geopolitičkoj neizvjesnosti i strukturnim izazovima u prerađivačkoj industriji, domaća potražnja ostaje snažan pokretač gospodarskog rasta. Regija ulazi u fazu u kojoj će zemlje koje uspiju uskladiti fiskalnu konsolidaciju s ulaganjima i reformama usmjerenima na jačanje konkurentnosti biti u najboljoj poziciji za privlačenje kapitala i održavanje dugoročnog rasta!, komentirao je na medijskom briefingu Mauro Giorgio Marrano, viši makroekonomist za srednju i istočnu Europu u UniCreditu.
“Hrvatsko gospodarstvo je u proteklih nekoliko godina bilo među najbrže rastućim gospodarstvima u EU, a razina razvijenosti je dosegnula gotovo 80 posto prosjeka EU prema standardu kupovne moći. Rast je bio rezultat snažne domaće potražnje i investicijske aktivnosti, poticane i snažnim priljevom i povlačenjem EU fondova. S obzirom na to da očekujemo da ti poticaji oslabe u ovoj i sljedećoj godini, a postupno porastu poticaji vanjske potražnje od 2027., rast hrvatskog gospodarstva će usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini, uz istovremeno normaliziranje stope inflacije prema razinama ispod 3 posto u sljedećoj godini”, izjavio je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, koji je sudjelovao u izradi izvještaja.
Izvješće ističe značajne razlike među zemljama. Poljska bi trebala ostati jedno od najuspješnijih gospodarstava, uz rast BDP-a od 3 posto u 2026. i 2027. godini, potaknut otpornom domaćom potražnjom. Bugarska bi trebala ostvariti rast od 2,9 posto u 2026. godini, dok se očekuje da bi Srbija trebala ubrzati rast na 2,9 posto u 2026. i 3,5 posto u 2027. godini. Očekuje se postupni oporavak Mađarske, uz rast od 1,3 posto u 2026., uz poboljšanje na 2,5 posto u 2027. kako se investicije budu oporavljale. Rumunjska i Slovačka vjerojatno će kratkoročno ostvariti slabije rezultate jer fiskalna konsolidacija opterećuje gospodarsku aktivnost, dok se za Rumunjsku prema izvješću ujedno predviđa rast BDP-a od 0,2 posto u 2026., prije oporavka na 2,3 posto u 2027. godini.
Inflacija i dalje ostaje jedan od ključnih izazova regije te u izvješću stoji kako inflaciju podižu bazni učinci, povećanja poreza i šokovi cijena energije. Međutim, očekuje se da će niže cijene energije značajno poboljšati izglede te se prema izvješću prognozira da će se do kraja 2027. godine inflacija vratiti unutar ciljnih raspona središnjih banaka u zemljama srednje i istočne Europe izvan europodručja.
Pad inflacije
UniCreditovo izvješće za Poljsku navodi kako bi se, nakon privremenog rasta, inflacija do kraja godine mogla vratiti blizu 3,5 posto, a tijekom 2027. vjerojatno će se dodatno usporiti prema ciljanoj razini od 2,5 posto. Prognoza za Mađarsku navodi da bi se inflacija, nakon privremenog porasta početkom 2027., mogla postupno približiti ciljanoj razini od 3 posto, dok se za Češku očekuje stabilizacija inflacije blizu 2,8 posto do kraja 2027.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu