Ako je vjerovati informacijama koje je Reuters dobio od neimenovanih europskih dužnosnika, španjolske su vlasti spremne, možda  već ovoga vikenda zatražiti puni "bailout", ali ih od tog poteza odgovaraju Nijemci. "Španjolci su dosad oklijevali, ali sada spremaju zahtjev za europskom pomoći", otkrio je novinarima visokopozicionirani izvor, a promjenu stava vlade u Madridu potvrdila je još jedna osoba "s vrha". S druge strane, španjolski premijer opovrgava da će pomoć zatražiti već za koji dan.No informaciju da se najsnažnija članica europske monetarne unije protivi promjeni španjolske taktike potvrđuje izjava njemačkog ministra financija Wolfganga Schäueblea, koji je rekao da je tek najavljenim štednim mjerama ta zemlja krenula dobrim putem i da će, bude li ga slijedila, moći riješiti fiskalne probleme.

'Ne guramo nikoga'

Investitori će s vremenom, uvjerava, prepoznati i nagraditi Španjolsku zbog novih reformi. No u Berlinu ne žele priznati pokušaj utjecanja na konačnu odluku Rajoya. "Svaka država odlučuje sama za sebe. Njemačka nikoga ne gura u bilo kojem smjeru", rekao je glasnogovornik njemačke vlade. Slična poruka stigla je i od njegove španjolske kolegice koja kaže da "nema naznaka da bi Njemačka stavila veto na španjolsko traženje pomoći". No drugi doduše opet neimenovani izvori Reutersu su prenijeli da je povjerenik EU za monetarne poslove Ollie Rehn dobio zadatak da vlastima u Madridu prenese savjet Bruxellesa da što prije zatraže bailout, uz obećanje da uvjeti takve pomoći neće biti drastični, odnosno da neće ići puno dalje od već najavljenih reformi. Što se samog zahtjeva za bailoutom tiče, dosta se spekulira i o tajmingu pa neki tvrde da bi mogao biti odaslan ovog vikenda kako bi ministri financija eurozone o njemu mogli raspravljati na idućem redovnom sastanku u ponedjeljak. Drugi pak misle da će Rajoy pomoć službeno zatražiti uoči briselskog summita koji počinje 18. listopada.

Ne vjeruju stres-testu

U međuvremenu stižu i osvrti na stres-test španjolskih kreditora koji je pokazao da im za opstanak treba 54 milijarde eura. Moody's ne vjeruje u te procjene, tvrde da bi bankama moglo trebati gotovo dvostruko više – do 105 milijardi. "Mnoge pretpostavke u testu su bile konzervativne, ali neke su upitne", kažu napominjući kako je u testu korištena stopa adekvatnosti kapitala od 6%, a agencija pretpostavlja stope u rasponu od 8 do 10 posto.