Premijer Mariano Rajoy u ponedjeljak je priznao da će, bude li potrebno, državnim novcem spašavati španjolske banke. No napomenuo je da će taj potez odobriti samo ako ne bude imao drugoga izlaza.

Problemi tamošnjega bankarskog sektora već dugo zadaju glavobolje vladi u Barceloni, a hitna akcija pokrenuta je nakon što je krajem travnja Međunarodni monetarni fond (MMF) Španjolsku upozorio da se neodgodivo pozabavi problematičnim bankama jer će ih u protivnom od propasti trebati spašavati novcem države, koja i sama grca u dugovima. Ne počiste li se temeljito problematične bilance, napomenuo je MMF, patit će i relativno stabilne španjolske banke, i to zbog gubitka povjerenja investitora. Nedugo potom uslijedilo je smanjivanje španjolskoga kreditnog rejtinga za dvije razine, a potom i pad boniteta 16 tamošnjih bankarskih kuća, pa i onih najvećih. Kao vatrogasnu mjeru vlada namjerava oformiti poseban holding na koji bi se prebacila, a potom preko njega prodavala rizična imovina banaka koja im najviše opterećuje poslovanje, i to otkad su cijene nekretnina potonule i do 60 posto. Guverner središnje španjolske banke i ministar gospodarstva Luis de Guindos odmah su se obratili međunarodnim financijašima tražeći savjete o tome kako osnovati takav poseban holding i po kakvom bi mehanizmu trebao djelovati. Iako do danas nisu otkrili od kojih su svjetskih banaka pritom tražili pomoć, ministar Guindos je 2. svibnja poručio da razgovori traju, a premijer Rajoy je u ponedjeljak dao naslutiti da bi vlada svoj plan za spašavanje bankarskog sektora mogla zgotoviti do petka. No vodstvo nekih španjolskih banaka, a spominju se one velike – Santander i BBV-a – navodno žestoko lobira protiv takva modela. The New York Times prenosi izjavu jednog od čelnika Santandera, Emilja Botina, koji tvrdi da prebacivanje rizične bankarske imovine “nije rješenje i ne bi unaprijedilo kreditne kapacitete bankarskog sektora”.