U Raiffeisen Future Boost jesenskom serijalu na Večernjem TV , voditelj Ivan Šarić ove je srijede, u Zoom aplikaciji, u posljednjoj epizodi serijala intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima, ugostio Tamaru Perko, predsjednicu Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Tamara Perko diplomirala je i magistrirala ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu. Ima više od 20 godina iskustva u bankarstvu stečenog u različitim odjelima i raznim djelatnostima, od čega više od 13 godina na vodećim pozicijama, a sudjelovala je i upravljala nekim od najvećih i najsloženijih bankarskih transakcija u Hrvatskoj. Prije nego što se 2017. pridružila HBOR-u, Tamara Perko radila je na nekoliko rukovodećih pozicija u Zagrebačkoj banci d.d. – UniCredit.

Uz upravljanje Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Tamara Perko članica je upravnog odbora Europske udruge dugoročnih investitora (ELTI), upravnog vijeća Europske udruge javnih banaka (EAPB) i upravnog odbora Međubankarskog udruženja NR Kine i zemalja srednje i istočne Europe kojim je u razdoblju od 2019. do 2020. godine predsjedavala. Ova udruženja okupljaju 60 financijskih institucija te mjesto na upravljačkoj funkciji omogućuje HBOR-u bolji uvid u aktivnosti banaka iz drugih zemalja i razvoj novih načina financiranja hrvatskih poduzetnika. Također, potpredsjednica je upravnog odbora udruge Hrvatski izvoznici, a u razdoblju od 2017. do 2019. godine bila je i predsjednica Nadzornog odbora Hrvatskog kreditnog osiguranja.

HBOR je “tri u jedan”

Na prvo Šarićevo pitanje što je HBOR, Tamara Perko je odgovorila da HBOR jest banka, ali s ukupno tri uloge: razvojne banke, izvozne banke i izvozno-kreditne agencije. HBOR, kao i banke, financira poduzetničke projekte i investicije, ali, za razliku od poslovnih banaka, nemaju kredite za građanstvo. U COVID krizi su se orijentirali više na obrtna sredstva, jer se traže na tržištu, rekla je predsjednica Uprave HBOR-a i pojasnila Ivanu da kao institucija djeluju kontraciklično – u, nazovimo to “mirnodopsko” vrijeme kad postoji adekvatna ponuda kredita poslovnih banaka, koncentriraju se na tržišne gapove, odnosno razvoj financijski usluga koje nedostaju na tržištu pa su, primjerice, prije godinu dana razvijali tržište equity proizvoda i radili na financijskim instrumentima, što poslovne banke ne rade. Danas, kada je sasvim drugačija situacija na tržištu i postoji velika potražnja za obrtnim sredstvima, HBOR prednjači u “pumpanju” likvidnosti u gospodarstvo, rekla je Perko Šarić. Kao izvozna banka i izvozno-kredita agencija podupiru izvoznike putem kredita i garancija te osiguranja izvoznih potraživanja. U nekim državama za svaku ovu ulogu postoje tri odvojene institucije, a kod nas je HBOR „tri u jedan“, rekla je Tamara Perko.

HBOR u COVID-u – s pet posto aktive odobrili gotovo 50 posto svih kredita za likvidnost

Bilo je ludo i nezaboravno, sažela je Perko odgovor na drugo Ivanovo pitanje o tome kako su radili nakon izbijanja pandemije i koje su sve mjere donijeli. Od 16. ožujka zaposlenici HBOR-a počeli su raditi od kuće, a neki su bili i zaraženi. A onda je došao potres, pa se nisu mogli vratiti u urede, jer im je zgrada oštećena u potresu, tako da su do daljnjega na radu od kuće i na pojedinim rezervnim lokacijama, opisala je predsjednica Uprave HBOR-a i pojasnila kako su i u takvim neplaniranim uvjetima uspjeli napraviti jako puno posla i donijeti sve mjere na vrijeme, počevši od moratorija, do novih programa za kreditiranje likvidnosti, po kojima je trošak financiranja HBOR-ovog dijela već od nula posto. Otvorili su nove linije i uveli nove načine osiguranja da bi se moglo što više kreditirati poduzetništvo i gospodarstvo. Kad sve zbrojimo, mi smo veličine oko pet posto bankarskog sustava, a u doba korone smo odobrili nešto manje od 50 posto svih kredita za likvidnost, što znači da smo „progutali“ stvarno značajan dio tržišta, rekla je Tamara Perko i čestitala svim svojim zaposlenicima koji su, rekla je Šariću, shvatili ozbiljnost situacije i dragovoljno, zdravi i bolesni, radnim danima i vikendima, ne gledajući na radno vrijeme, dali sve od sebe i u kriznom razdoblju uspjeli odraditi golem posao.

Equity i CROGIP – ulaganje u kapital umjesto kredita

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na Šarićevo pitanje hoće li se u HBOR-u ubuduće baviti investicijama ili će samo “gasiti požare”, Perko je odgovorila da i kad “gase požare”, odobravaju kredite za investicije, jer su svjesni da je to jedini način za napredak gospodarstva. Investicija mora biti i u ovakvim vremenima kada je neizvjesnost veća nego ikada do sad, jer ako stanu, ulazimo u recesiju, pojasnila je Tamara Perko i dodala da su potkraj prošle godine donijeli strategiju i odredili smjernice kojima će se HBOR baviti u idućem petogodišnjem razdoblju, a to su ulaganja u equity tržište, ulaganja u manje razvijena područja, ulaganja u digitalizaciju i nove tehnologije, poticanje izvoza i zeleno financiranje. Equity je ulaganje u vlasnički i kvazivlasnički kapital, rekla je Tamara Perko i pojasnila da primjerice pojedina poduzeća nisu pogodna za bankarski kredit jer im nedostaje kapital ili kolaterali (instrumenti osiguranja). U tom su slučaju možda pogodni za equity ulaganja tj. dokapitalizaciju kojom dobro poduzeće može postati još bolje. CROGIP je equity inicijativa za ulaganje u kapital poduzeća u zrelijoj fazi, rekla je Perko. Što se tiče equity fondova, tri su u planu – Adriatic Structure Equity Fund je počeo raditi, Prosperus Growth Fund počet će raditi do kraja godine, a očekuje se da će Croatian Mezzanine Debt Fund s radom krenuti najkasnije početkom 2021.

Kako startup može financirati ideju

Poslovne banke neće financirati samo ideju, posebice startupa, jer obično povrh te ideje nema instrumenta osiguranja, pa su to za banku vrlo rizična ulaganja, objasnila je Perko i istaknula da su, zajedno s EIF-om, uložili u venture capital fond u Hrvatskoj Fil Rouge Capital, jer postoji mnogo dobrih ideja pametnih i sposobnih ljudi koji ih nisu u mogućnosti financirati. Taj je fond počeo s radom prošle godine i do sada je pregledao više od 1300 projekata, što je iznimno puno, a izvršio je već 85 ulaganja, naglasila je predsjednica Uprave HBOR-a i otkrila da joj je upravitelj tog fonda rekao da je uvjeren kako će iz njihove baze projekata sigurno niknuti neki novi hrvatski unicorn (jednorozi, odnosno unicorns, startup su tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara), što joj je, kao i svim ljudima u HBOR-u, najveća nagrada za sav trud i rad na tom projektu. Osim ulaganja, ovaj fond pruža i akcelerator komponentu, odnosno potrebnu edukaciju kako bi se smanjila mogućnost neuspjeha startup projekata. Na pitanje zašto sve kredite HBOR ne odobrava samostalno, nego se mora u poslovnu banku, Tamara Perko je odgovorila da su samo od 2018. do sada svaki radni dan podržali hrvatske poduzetnike s iznosom od 29 milijuna kuna. To, s obzirom na to da imamo relativno mali broj zaposlenih i nemamo poslovnica, sami ne bismo mogli, zato su nam banke jako bitne, jer imaju razvijenu mrežu poslovnica i veliku operativu, a želimo da naši krediti budu dostupni što širem krugu poduzetnika i to su razlozi zbog kojih HBOR plasira kredite i kroz banke kao svoje partnere, rekla je Perko.

Treći mirovinski stup – držite jaja u različitim košarama

Na osobno pitanje koje Ivan Šarić postavlja svim svojim gostima o trećem mirovinskom stupu, Tamara Perko je odgovorila da ga ima. Prisjetila se prve lekcije na Ekonomskom fakultetu koja je glasila – ne držite sva jaja u istoj košari. Tako da ne držim sva jaja u istoj košari, a jedna od košara je treći mirovinski stup i definitivno mislim da je pozitivno da, tko god može, štedi u trećem mirovinskom stupu, jer pruža dodatnu sigurnost povrh onoga što se može ostvariti kroz prvi i drugi mirovinski stup, zaključila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko.

Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima