Protekla dva tjedna donijela su mješovite rezultate na burzama u Europi, Aziji i regiji, pa su prema tome i rezultati fondova različiti u onoj mjeri, u kojoj su izloženi dionicama iz tih država. Tako su u promatranom razdoblju europske burze rasle u prosjeku 1,49 posto, beogradska burza je pala 2,43 posto, CROBEX je ostao gotovo nepromijenjen, dok su azijske burze pale čak 7,43 posto. Najvažniji faktor u određivanju rasta europskih dionica je pad kamatnih stopa koji je potaknuo pozitivno raspoloženje investitora nakon govora predsjednika ECB-a o slabim prognozama rasta za treće tromjesečje i očekivanog porasta inflacije. Djelomično olakšanje u rekordnim stopama inflacije donio je pad cijena energenata, a prije svega nafte, koja je u promatranom razdoblju pala više od 10 posto.

Pad nafte
Osim nafte pala je i cijena drugog važnog energenta, a to je ugljen za 7 posto. Zbog činjenice da je prethodni nagli rast cijena tih energenata već uračunat u inflaciju teško je očekivati da će navedeni pad cijena dovesti do kratkoročnog olakšanja na pritisak cijena. Upravo zato raste zabrinutost čelnika ECB-a zbog daljnjih poteza jer su suočeni s rastućim cijenama i padom proizvodnje što je velik problem kod definiranja budućih planova djelovanja. Rusija je najteže pogođena zbivanjima u protekla dva tjedna što je uvjetovano manjim dijelom ratom u Gruziji kojim Rusi potpomažu Abhaziju i Južnu Osetiju, a većim dijelom političkim razlozima.

Naime, ruski premijer (i de facto prvi čovjek zemlje) Vladimir Putin je u svom govoru pred parlametnom oštro kritizirao Mečelj, za manipuliranje cijenama ugljena i čelika na unutarnjem ruskom tržištu, što otežava ambiciozne planove Moskve vezane za infrastrukturne projekte. Nakon tog govora uslijedio je obraćanje ruskog predsjednika Dmitrija Medvjedeva u kojem su se mogli uočiti znatno pomirljiviji tonovi, što je donijelo olakšanje na burzi, međutim poslije njega se opet oglasio Putin, ali ovaj put s optužbama za izbjegavanje plaćanje poreza, opet usmjereno prema Mečelju. Navedeno je imalo vrlo negativan utjecaj, prije svega na cijenu dionica samog Mečelja, ali i na rusku burzu u cijelosti jer je još jednom podsjetilo inozemne investitore na političke rizike vezane za ulaganje na rusku burzu. Na azijskim burzama pad je pak uzrokovan padom industrijske proizvodnje, što je prije svega vezano za smanjeni izvoz.

Nedostatak likvidnosti
Najznačajniji negativni faktor na beogradskoj burzi je kroničan nedostatak likvidnosti i nezainteresiranost inozemnih investitora za ulaganje u Srbiju. Sukladno tome najbolje rezultate su ostvarili fondovi koji su jače izloženi europskom tržištu, a na prvom mjestu od ukupno 17 dioničkih fondova koji su imali pozitivan prinos u promatranom razdoblju je Raiffeisenov fond Active koji isključivo ulaže u Europu, SAD i Japan. Struktura ulaganja ovog fonda čini dionice s 82,41%, novčani računi s 15,52 % te potraživanja 0,07 %. Drugo mjesto u razdoblju od 1. do 14. kolovoza 2008. zauzima Aureus Equity s porastom od 2,52 posto. Geografska struktura ulaganja ovog fonda odnosi se na Hrvatsku 34,12 %, SAD 14,44 %, Srbiju 13,10 %, Crnu Goru 8,73 %, Republiku Makedoniju 5,39 %, Rusiju 4,90 % i ostale poput EU i Australije. Na trećem je mjestu po dvotjednoj uspješnosti fond ZB Trend s porastom od 2,4%. Taj fond u portfelju sadrži najveći udio dionica, tj. čak 63,05%, a po geografskoj strukturi prednjači Hrvatska sa 32,8 % i SAD sa 29,51%. Što se tiče ulaganja, taj fond ulaže u depozite, dionice Agriuma, obveznice Agrokora, dionice Microsofta i ostalo.

Damir Jambrek,
www.moj-fond.net

Uspješan Aureus Balanced

Kod domaćih mješovitih fondova najbolje rezultate ostvario je Aureus Balanced zahvaljujući također velikom udjelu dionica iz SAD-a kao i izloženosti procikličnom brodarskom sektoru koji je ostvario natprosječne rezulate u odnosu na tržište u promatranom periodu. Fond Aureus Balanced prvenstveno ulaže u domaće tržište, tj. 46,53%, a nakon toga u Srbiju 6,11%, Crnu Goru 2,61%, SAD 12,32 i BiH 0,77 %. Ulaže se prvenstveno i najvećim dijelom u depozite, koji čine 31,54%. Drugo i treće mjesto po uspješnosti zauzimaju fondovi Splitskog ST Investa, ST Balanced i ST Agresive s dvotjednim rastom od 1,18%, i 1,15%.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima