Cijene pšenice prešle su devet dolara po bušelu prvi puta nakon što je suša u Australiji značajno smanjila stopu proizvodnje te pogurnula globalne rezerve prema najnižim cijenama u posljednjih 26 godina. Australska žetva pšenice mogla bi tako donijeti 18 milijuna metričkih tona što je ipak manje od predviđenih 23 milijuna tona. U Kanadi, drugom svjetskom najvećem izvozniku pšenice, rezerve te žitarice pale su 29 posto krajem srpnja u odnosu na proteklu godinu.

Poticanje inflacije
Porast cijena hrane, od pšeničnog brašna do mlijeka i svinjetine samo još više potiče inflaciju u trenutku kada trgovci očekuju od FED-a da smanji kamatne stope i na taj način izbjegne recesiju. Tijekom protekle godine cijene pšenice su se više no udvostručile povećavši troškove kompanija poput Sara Lee Corp. i Premier Foods Plc. Tobin Gorey, strateg u Commonwealth Bank of Australia tvrdi kako se tržište trenutno nalazi u totalnoj panici. “Tržište se uspaničilo i preko potrošača hrani samo sebe. Svakim danom potražnja je sve veća a suša i ostale vremenske neprilike koje su pogodile obalna špodručja nisu ostavili dosta mjesta za improvizaciju. Upravo zato nismo sigurni što će se dalje dešavati s,ionako već vrlo ranjenim, tržištem” izjavio je Gorey. Njegove tvrdnje dokazuje i činjenica da je pšenica u prosincu porasla za 17,25 centi odnosno 1,9 posto na 9,0775 dolara po bušelu na Chicago Board of Trade. Cijene su samo ove godine porasle za 80 posto.Žetva pšenice u Australiji, za koju se očekivalo da bude treća najveća izvoznica žitarica ove godine, mogla bi iznositi samo 15 milijuna tona objavljeno je iz Rabobank Gorupa. Iz australskog Ministarstva za poljoprivredu u lipnju je došao izvještaj koji je najavljivao žetvu u iznosu od 22,5 milijuna tona što je više od dvostruke prošlogodišnje brojke. Sljedeći izvještaj je najavljen za 18. rujna. Cijene ječma u Kanadi ove su godine porasle 41 posto radi povećane potražnje za krmivom, ali i povećane proizvodnje piva. U istom je razdoblju porasla cijena kukuruza za čak 50 posto i to zahvaljujući pojačanoj potražnji za žitaričnim alkoholom. Globalna ponuda pšenice bi se, smatraju analitičari, mogla smanjiti na 114,8 milijuna tona do kraja trgujuće godine 31. svibnja 2008. Takva predviđanja rezultat su loših vremenskih prilika koje su pokosile Europu, SAD, Kanadu i Australiju. Cijene rastu i u Egiptu, drugom najvećem svjetskom uvozniku pšenice koji planira otkupiti bar 55.000 tona od ukupnog usjeva. Japan potražuje čak 155.000 tona i to 95.000 od SAD, 20.000 tona od Kanade i 40.000 tona od Australije. Odbor za žitarice u Iraku planira otkupiti 50.000 tona pšenice dok Jordan potražuje 200.000 tona.Kao tri glavna uzroka poskupljenja živežnih namirnica, stručnjaci u europskim zemljama navode vremenske prilike, globalizacijske procese i novi pristup pogonskim energijama. Ove su godine tuča i suša pogodile deset posto poljoprivrednih površina u Australiji dok su ostala obalna područja bila uništena tajfunima, poplavama i uraganima. Proizvođači osjećaju posljedice vremenskih nepogoda unatoč zaključenom osiguranju, jer osiguravajuća društva podižu premije što dovodi do toga da australski ratari više ne uzgajaju pojedine kulture.

Traži se kvaliteta
Globalizacijski procesi zadaju brige europskim proizvođačima hrane zbog jačanja novih tržišta u svijetu i odgovarajuće potražnje kvalitetnije hrane. Potražnja za kvalitetnijom hranom u Kini, Indiji i Južnoj Americi dovodi o eksplozije cijena mlijeka u prahu i mesa, a kao posljedica toga europski proizvođači hrane pojačano izvoze svoje proizvode.

Na poljoprivredne proizvode utječe i potražnja u energetskom sektoru

Na cijenu poljoprivrednih proizvoda sve više utječe i njihova potražnja na tržištu energije, odnosno činjenica da su u posljednje su vrijeme otkriveni kao izvor pogonskih energija. Subvencioniranje tih izvora energije motivira proizvođače da svoje proizvode usmjeravaju na to tržište umjesto u proizvodnju hrane. Ako tako cijena mlijeka, pšenice ili drugih žitarica nije dovoljno visoka, seljak je primoran preusmjeriti proizvodnju. Udio biogoriva u ukupnoj količini pogonskih goriva raste iz godine u godinu, a Austrija unutar Europske unije prednjači upravo u proizvodnji goriva iz poljoprivrednih kultura.