Na samom početku ovoga tjedna na svjetskim deviznim tržištima euro se zadržavao u rasponu 1,2000 – 1,2050 dolara, pri čemu je bio prisutan pritisak na pad tečaja, odnosno na jačanje dolara. U prvom dijelu trgovanja u utorak dolar je ipak osjetno oslabio, a u jednom trenutku trgovalo se na razini oko 1,2100 dolara. Međutim, uslijedio je oporavak dolara nakon što je objavljen izvještaj FED-ove Komisije za operacije na otvorenom tržištu (FOMC). Naime, kao što je bilo i očekivano, Američka središnja banka (FED) povećala je svoju prekonoćnu kamatnu stopu na 4,75 posto. Još važnije od te činjenice na tržište je djelovala popratna izjava koja ukazuje da nije isključen njezin daljnji rast. U izjavi je naglašeno da će možda biti potrebno daljnje “učvršćivanje” monetarne politike kako bi se rizici postizanja održivoga gospodarskog rasta i stabilnosti cijena držali u ravnoteži.

Dolar u usponu
Stratezi deviznog tržišta investicijske kuće Julius Baer ne bi bili iznenađeni daljnjim rastom kamatne stope te smatraju da bi stopa od 5 posto mogla biti “zlatna razina”. Analitičari Bank of New York također smatraju da je tržište sve uvjerenije da bi kamatna stopa FED-a do ljeta mogla porasti na 5 posto. Analitičari iz IDEAGlobal iz New Yorka pridružuju se takvim razmatranjima te smatraju da izjava FED-a ostavlja prostor daljnjem rastu kamatne stope te da bi se tek kod razine stope od 5 posto mogle pojaviti spekulacije o mogućem zaustavljanju njezina rasta. Nakon objave odluke o rastu kamatne stope FED-a i popratne izjave dolar je ojačao prema 1,2020 dolara za euro, a ojačao je i prema britanskoj funti i prema japanskom jenu. Sredinom ovoga tjedna jačanje dolara prema euru je zaustavljeno, a zajednička europska valuta nakon trgovanja oko 1,2000 dolara postupno je porasla na iznad 1,2050 dolara. Utjecaj na jačanje eura imale su objave pozitivnih kretanja u gospodarstvu eurozone. Primjerice, IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj, inače najvećem europskom gospodarstvu, dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih 15 godina, a indeks povjerenja potrošača najviši je u posljednje četiri godine. Pojavile su se i spekulacije o rastu kamatne stope Europske središnje banke (ECB) koja bi tijekom ove godine mogla porasti čak tri puta i time smanjiti razliku u odnosu na kamatnu stopu FED-a i stvarati pritisak na jačanje eura prema dolaru. Stoga neki analitičari, primjerice iz Mizuho Corporate Bank, smatraju da će euro biti pod aprecijacijskim pritiscima, a da bi kamatna stopa ECB-a do kraja ove godine mogla dosegnuti 3,5 posto (trenutno iznosi 2,25 posto).

Pritisak na jačanje kune
Na kraju prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu bilo je mirno, ali uz prisutne blage oscilacije tečaja oko 7,32 kune za euro. Početkom ovoga tjedna ponuda i potražnja na tržištu bile su uravnotežene, što je utjecalo na stabilnost tečaja koji nije zabilježio veće promjene, a uglavnom se trgovalo na razinama ispod 7,33 kune. Za sudionike na tržištu utorak je bio nezanimljiv dan jer je uslijed izostanka korporativne potražnje za eurima zabilježen i neznatan volumen trgovanja na međubankarskom tržištu. Trgovalo se uglavnom oko 7,325 kuna, a pad tečaja na niže razine brzo je bio zaustavljan. Sredinom tjedna zabilježena je nešto veća korporativna potražnja. Unatoč tomu, valja naglasiti da je tečaj ovoga tjedna ipak bio stabilan, uz vidljivi blagi pritisak na jačanje kune. Prema srednjem tečaju HNB-a euro je još od kraja prošlog tjedna zadržan ispod 7,34 kune, a tijekom ovoga tjedna bio je u laganom padu. Takvo kretanje nije bilo neočekivano, a u mjesečnoj perspektivi tečaj također ne bi trebao zabilježiti veće promjene.
Međutim, pri tome treba imati u vidu da bi zbog rasta potrošnje i povećane potražnje za kunama tijekom uskršnjih blagdana domaća valuta mogla biti i pod aprecijacijskim pritiscima.

Kuna najviše ojačala prema forinti

Valja spomenuti da je od početka ove godine kuna ojačala prema brojnim valutama posebice prema američkom dolaru (za oko 2,1 posto) te prema japanskom jenu (za oko 2,5 posto). Nešto blaži rast (manji od 2 posto) kuna je ostvarila prema euru, švicarskom franku, britanskoj funti i slovenskom tolaru. Među promatranim valutama kuna je u navedenom razdoblju najviše ojačala prema mađarskoj forinti (za više od 6 posto). Forinta je ostvarila slabe rezultate i prema najznačajnijim svjetskim valutama. Primjerice, prema euru je forinta još u utorak zabilježila svoju najnižu vrijednost u posljednje dvije godine. Neizvjesnost o ishodu predstojećih parlamentarnih izbora te nepostojanje naznaka restriktivnije monetarne politike negativno se odražavaju na forintu.