Dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke, ako sve uskoro bude dogovoreno, trebala bi se dogoditi u svibnju, najavio je jučer Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a na konferenciji za novinare. Još nije sigurno hoće li se HPB dokapitalizirati IPO-om ili će se dionice ponuditi dosadašnjim dioničarima. Iako još nije poznata visina dokapitalizacije, Protega je kazao da bi se trebala kretati od milijarde i 600 milijuna kuna do dvije i pol milijarde kuna, koliko je potrebno za realizaciju svih projekata.

Tri godine duga priča
Svježi novac upotrijebio bi se za širenje i unapređenje poslovanja. Jedan od razvojnih planova HPB-a, u koji će biti uložen novac iz dokapitalizacije, širenje je financijske ponude kroz distribucijske kanale Hrvatska pošte, i to ne samo kroz proizvode HPB-a nego i drugih financijskih institucija. Već se tri godine govori o dokapitalizaciji HPB-a, a nekoliko puta je vlasnik, a to je država, odgađala izlazak na Zagrebačku burzu. “Pripreme za dokapitalizaciju započet će kada budu gotovi revidirani podaci poslovanja za 2007., dakle za oko mjesec i pol, a model povećanja kapitala, IPO-om ili privatnom ponudom postojećim dioničarima, za sada nije poznat”, istaknuo je Protega. Prema Protegi, u travnju bi se trebali znati svi detalji IPO-a kao što je cijena dionice i visina dokapitalizacije. On je kazao da je banka u protekle tri godine narasla tri puta te da je neto dobit u 2007. bila 123,5 milijuna, što je 22,1 posto više nego u 2006. godini. Ukupni depoziti banke povećani su pak za 23,5 posto, na 10,7 milijardi kuna, pri čemu je zabilježen znatniji rast depozita stanovništva za 35,5 posto od depozita pravnih osoba 18,3 posto. I aktiva bilježi rast te je na kraju 2007. iznosila 14,48 milijardi kuna, što je porast od 28,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni neto krediti su pak na kraju 2007. iznosili 7,3 milijarde kuna, od čega se na pravne osobe odnosi 65 posto ili 4,9 milijardi, a na stanovništvo 33 posto ili 2,2 milijarde kuna, dok se preostali iznos odnosi na kredite državnim jedinicama. Gotovo 50 posto aktive čine krediti komitentima, a više od polovice kredita otpada na trgovačka društva. “HPB neće povećavati kamatne stope kredita jer mi ne posuđujemo u velikoj mjeri od naših vlasnika u inozemstvu zato što je naš vlasnik u Hrvatskoj.

Teže do kredita
To će, doduše, u jednoj mjeri ići nauštrb naše profitabilnosti jer će odobravanja novih kredita biti restriktivnije nego u, primjerice, 2007. kada je klijentima odobreno 21,3 posto više kredita nego 2006., ponajviše zbog mjera Hrvatske narodne banke“. Protega je još jedanput demantirao navode da je HPB kupio TK tvrtku H1: ”To još nije točno jer banke za stjecanje udjela u tvrtkama trebaju odobrenje HNB-a, a koje HPB još nema. Ujedno je pojasnio da HPB nije zainteresiran u H1 ući kao strateški partner, nego kao financijski investitor.

Zaba podiže kamate na stambene kredite

Zagrebačka banka će od 1. veljače povećati kamate na stambene kredite građanima za 0,45 do 0,75-postotnih poena, ovisno o vrsti kredita, dok će istodobno kamate na kredite za kupnju vozila porasti za 0,45 do 0,6-postotnih poena. To znači da će se mjesečna rata na prosječan stambeni kredit od oko 50.000 eura, s rokom otplate 20 godina, ovisno o vrsti kredita, povisiti od oko 75 do 135 kuna. Do korekcije uvjeta pojedinih vrsta kredita građanima dolazi zbog kontinuiranog rasta referentnih stopa na novčanim tržištima, rasta marži na inozemnom tržištu te visokog regulatornog troška koji je posljedica mjera NB-a, kao i ograničenja rasta plasmana.