Godina krize, kako mnogi nazivaju 2009., za najveće domaće investitore – mirovinske fondove, zapravo je bila samo kratki trzaj obzirom na njihov dugoročni horizont ulaganja. No, i za njih to je bila godina otrežnjenja. “Godina koja je prošla obilježena je korjenitim promjenama odnosa na tržištu kapitala i gledamo na nju kao na prekretnicu, na godinu diskontinuiteta u kojoj obrasci koji su vrijedili godinama prije, sigurno više ne postoje, a novi se u međuvremenu nisu u potpunosti formirali pa smo slikovito rečeno živjeli u vakuumu”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec.

Godina otrežnjenja
Naime, novi Zakon o tržištu kapitala, brojni pravilnici, nova pravila Burze, povlačenje ulagača, pad dionica mnogima su dodatno otežali ionako problematičnu godinu. “Prošla, 2009. godina zasigurno će biti zapamćena u financijskoj zajednici kao godina otrežnjenja, odnosno godina u kojoj smo na tržištima kapitala zabilježili dno, a kasnije svjedočili snažnom oporavku svjetskih burzi”, izjavljuje čelni čovjek Erste Plavog fonda Petar Vlaić. Ističe kako su događaji na burzama ponovno pokazali da burze predvode oporavak. No za razliku od realnog sektora i makroekonomije, u cjelini bolna 2009. godina, za tržište kapitala je godina postepenog oporavka. “Kada govorimo u kontekstu mirovinskih fondova, zaključujemo da se dokazala tvrdnja da njihovo poslovanje treba vrednovati sukladno horizontu ulaganja. Zbog toga, nakon teške 2008. godine, u kojoj su hrvatski mirovinski fondovi ostvarivali ipak bolje (manje negativne) prinose, nego u prosjeku fondovi razvijenijeg svijeta s puno dužom tradicijom poslovanja mirovinskih fondova (na primjer, u odnosu na prosjek zemalja OECD) i solidne 2009. godine, možemo konstatirati da hrvatski mirovinski fondovi na duži rok ostvaruju očekivane ili bolje prinose”, kazao je predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a Damir Grbavac. AZ fond je, kako kaže Novoselec, bio iznenađujuće uspješan. Taj je fond u 11 mjeseci imao prinos viši od sedam posto, čime su gubici iz 2008. vraćeni. “Uzevši u obzir da je iza nas jedna od najvećih kriza na tržištima kapitala u njihovoj povijesti, ovo su odlični rezultati”, kaže Novoselec. Ističe kako je iznenađujuća činjenica da su ovi rezultati ostvareni u godini koja je obilježena snažnim padom BDP-a, visokim fiskalnim deficitom i izostankom strukturnih reformi te političkim nestabilnostima. “Moglo bi se reći da je ova godina ‘godina oporavka po inerciji’ jer pozitivni događaji na tržištima kapitala pa time i naš visoki prinos nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza niti strukturnih reformi već su posljedica snažnog pada tržišta u prethodnoj godini”, zaključuje Novoselec.

Što nije učinjeno
Kad se analizira godina koja je prošla, uvijek je važno istaknuti stvari koje su se možda trebale dogoditi, a iz nekog razloga nisu. “Teško je u ovako nepovoljnim okolnostima govoriti o pojedinostima koje je trebalo napraviti, a važno je za obvezne mirovinske fondove. Suština je radikalna promjena ekonomske politike u našoj zemlji što jedino može dovesti do kreiranja boljeg okruženja”, izjavio je predsjednik Uprave PBZ/CO fonda Dubravko Štimac. Ističe kako je nastavak negativnih kretanja iz 2008. u prvom kvartalu ove godine te dosezanje dna u ožujku obilježilo 2009. “Potom, najave otvaranja 2. mirovinskog stupa i konačno, velika nervoza oko refinanciranja duga države također su obilježili godinu”, kaže Štimac. Iako je, prema Štimcu, potrebna radikalna promjena ekonomske politike, Grbavac upozorava kako u 2009. godini nije nastavljen razvoj mirovinskog sustava. “Stopa doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, suprotno u početku postavljenim projekcijama, još uvijek iznosi preniskih pet posto. Članovi obveznih mirovinskih fondova koji odlaze u mirovinu iz prvog i drugog stupa su u radikalno nepovoljnijem položaju u pogledu prava na mirovinu iz prvog stupa od onih koji odlaze u mirovinu po starom sustavu”, upozorava Grbavac. S njim se slaže i Novoselec. “U mirovinskom sustavu potrebne su dvije vrste promjena i bilo bi dobro da su napravljene, međutim još uvijek nije kasno. Treba ih samo na vrijeme planirati i ugraditi u postojeće zakonodavstvo. Prva i važnija, je povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup. a druga je uvođenje potportfelja različitog profila rizičnosti u sustav mirovinskih fondova”, kao Novoselec. Druga promjena bi 2010. godine mogla i zaživjeti, no umjesto povremenih reformi bolje bi bilo kontinuirano brinuti o sustavu koji će jednog dana isplaćivati mirovine svima nama.

AZ fond

“Prošla je godina ‘godina oporavka po inerciji’ jer pozitivni događaji na tržištima kapitala pa time i naš prinos nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza niti strukturnih reformi već snažnog pada tržišta u prethodnoj godini”,
Dinko Novoselec, AZ

Erste Plavi fond

“Ova, 2009. godina zasigurno će biti zapamćena u financijskoj zajednici kao godina otrežnjenja, odnosno godina u kojoj smo na tržištima kapitala zabilježili dno, a kasnije svjedočili snažnom oporavku svjetskih burzi”,
Petar Vlaić, Erste Plavi

PBZ/CO fond

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

“Nastavak negativnih kretanja iz 2008. u prvom kvartalu ove godine te postizanje dna u ožujku, potom najave otvaranja 2. mirovinskog stupa i konačno, velika nervoza oko refinanciranja duga države obilježili su 2009. godinu”,
Dubravko Štimac, PBZ/CO

Raiffeisen fond

“Stopa doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, suprotno u početku postavljenim projekcijama, još uvijek iznosi preniskih pet posto”,
Damir Grbavac, Raiffeisen OMF