Promet u maloprodaji u siječnju se vratio na pozitivne realne stope nakon što su u prosincu i na mjesečnoj i na godišnjoj razini zabilježile negativne stope (-0,8%). U mjesecu prelaska na euro potrošnja mjerena prometom trgovaca u odnosu na prosinac porasla je (sezonski i kalendarski prilagođeno) 0,3% realno, a u usporedbi s prvim mjesecom prošle godine 1,1%, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Skok maloprodaje 15,4%

Osim što je godišnja inflacija pod utjecajem baznog učinka usporila, pozitivan predznak realnog prometa trgovaca signalizirali su već podaci o fiskalizaciji koji se objavljuju gotovo promptno pa su i za siječanj objavljeni već s prvim danom veljače. Oni su pak pokazali da je kroz fiskalne blagajne u sektoru maloprodaje (bez motornih vozila) prošlo 1,16 milijardi eura vrijednosti računa, što je nominalno 14,3% više nego u istom lanjskom mjesecu.

Na tom tragu su i izvorni indeksi DZS-a o prometu trgovaca koji pokazuju da je maloprodaja u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine ostvarila nominalni rast prometa za 15,4%. Za gotovo trećinu tog povećanja zaslužan je godišnji rast nominalnog prometa tzv. nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama (13,6 posto), jer na njih otpada oko 36% ukupnog maloprodajnog prometa. Kod motornih goriva i maziva promet je naspram lanjskog siječnja nominalno porastao i više (15,1%), ali u strukturi ukupnoga udjel te kategorije bio je upola manji pa je i njezin utjecaj na ukupan indeks gotovo upola manji. Slično vrijedi i za odjeću i obuću; iako je promet u toj trgovačkoj struci u ovogodišnjem siječnju bio 22,5% veći, ona u ukupnom prometu participira oko 7%, pa je i ukupnom indeksu pridonijela znatno manje (1,6 boda). U međugodišnjim usporedbama nominalni promet je, prema izvornim podacima, pao samo u jednoj trgovačkoj struci: u trgovini na malo internetom ili poštom (-0,2%).

Osvrćući se na mjesečne promjene realnog prometa trgovine na malo u DZS-u ističu da je onaj prehrambenim proizvodima porastao za 0,9%, a neprehrambenim (bez motornih goriva i maziva) za 1,2%. Istodobno, u godišnjim usporedbama navode da je iznadprosječan rast, za 9,9%, ostvaren kod poslovnih subjekata kojima je pretežna djelatnost izvan trgovine na malo. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima realno pao za 0,1%, dok je kod neprehrambenih proizvoda 0,2% manji.

Uskrs popravlja sliku

Mada nominalni rast plaća još zaostaje za inflacijom, što predstavlja ograničenje za rast potrošnje, ove godine prosječan rast plaća mogao bi premašiti rast cijena koji bi na razini cijele godine, prema svim predviđanjima trebao usporiti na 6-7%. A koliko god i i Vladine projekcije rasta osobne potrošnje za ovu godinu predviđaju tek blagi “plus”, poruke koje ovih dana stižu vezano uz daljnje mjere za ublažavanje inflacijskih pritisaka upućuju na to da vrh izvršne vlasti namjerava prolongirati glavne amortizere (plin, struja), a nema sumnje da će se i kod dohodovnih potpora najranjivijim skupinama voditi računa, uz ostalo, i o izbornoj godini.

Isto tako, premda se neki od prvih ovogodišnjih ekonomskih pokazatelja, poput (pada) industrijske proizvodnje, uklapaju u opće ocjene o prevladavajućim negativnim ekonomskim izgledima na početku godine, kad je posrijedi trgovina odnosno potrošnja, sliku prvog tromjesečja donekle bi mogao popraviti nešto raniji termin Uskrsa. A analitičari i na razini cijele godine uglavnom računaju na pozitivan doprinos osobne potrošnje ukupnom gospodarskom rastu.