Domaće tržište kapitala nije “vidjelo” novu dionicu još od početka 2008. godine kad je Atlantic grupa svoje vrijednosnice uključila u najvišu kotaciju Zagrebačke burze. Kako stvari sada stoje, novih dionica na tržištu, odnosno inicijalnih javnih ponuda (IPO), kao i sekundarnih ponuda, vrlo vjerojatno neće biti neko duže vrijeme. Budući da je kriza svjetskoga financijskog sektora snažno pogodila i domaće tržište kapitala – srozale su se i cijene dionica i promet – mnogi smatraju da sada i nije trenutak za nove ponude. Građani ovog puta sigurno ne bi sudjelovali u IPO-ima kao što su sudjelovali u euforičnom vremenu Ine i HT-a. Međutim, veliki ulagači željni su novih dionica u koje mogu ulagati.

Ključni dioničari
“Bilo bi dobro da ima novih inicijalnih javnih ponuda. Eventualni budući IPO-i dogodit će se jedino ako postojeći vlasnici prepoznaju da je pravi trenutak za to”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec. Ističe kako se javne ponude neće dogoditi zato što postoje investitori koji bi u njima sudjelovali, već zato što postojeći dioničari žele prodati svoje dionice. S njime se donekle slaže i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda. “Klima za pojavu novih dionica na tržištu se popravlja. U razdoblju za koje vjerujemo da je za nama tako nešto jednostavno nije bilo moguće”, prisjeća se Grbavac. Kaže kako, načelno pozdravlja ponudu novih dionica, a predlaže i način ponude. “Poglavito je važna pojava ponude novih dionica, dakle financiranja izdavanjem novih dionica. Međutim, i privatizaciju kroz IPO-e odabranih izdavatelja bismo pozdravili”, zaključuje Grbavac. Na pitanje treba li na tržištu novih dionica PBZ/CO fonda, kratko poručuju da da. “Nove javne ponude znače novac za razvoj korporacija, a nama nove vrijednosne papire na tržištu”, kažu iz tog fonda.

Interes države
Jedan od zainteresiranih ulagača u novim ponudama na tržištu možda bi trebala biti i država s obzirom na udjele koje drži u velikim kompanijama. Među najatraktivnijima se nalaze Jadranski naftovod (Janaf), Hrvatske željeznice (HŽ), Croatia osiguranje (CO), Hrvatske šume, Hrvatska elektroprivreda (HEP), Croatia Airlines (CA), pa čak i HAC. “Poslovanje svih navedenih kompanija nije transparentno na jednak način, ali polazeći od nama poznatih podataka, većina tih kompanija zanimljiva je mirovinskim fondovima”, poručuju iz Erste Plavog fonda. Država je, primjerice, vlasnik 99,2 posto Croatije Airlinesa. Kada bi se kojim slučajem odlučila na inicijalnu ponudu dionica te zrakoplovne kompanije, država bi, uz zadržavanje 50 posto vlasništva, mogla na tržište plasirati vrijednosnice od kojih bi dobila 384,5 milijuna kuna. Procjena se odnosi na sadašnju tržištu vrijednost dionice CA, no privatizacija kompanije vrlo vjerojatno bi donijela i određenu premiju. U tom bi eventualnom slučaju država zadržala vlasništvo i dobila željeni kapital, kao i institucionalne investitore koji bi zasigurno tražili transparnentnije poslovanje tvrtke.

Disperzija rizika
Primjer Jadranskog naftovoda je sličan. Ako ne uključimo dionice koje drži Ina, država je vlasnik 70,8 posto udjela. Uzimajući u obzir cijenu dionice Janafa na Zagrebačkoj burzi (3180 kuna), a pod pretpostavkom da bi država zadržala kontrolu nad kompanijom, proračun bi na taj način mogao dobiti 587,7 milijuna kuna. Tako bi institucionalni investitori, koji su već nekoliko puta izrazili interes za ovu kompaniju, povećali svoje pozicije, kompanija bi bila prisiljena poslovati još transparentnije i pobudila bi dodatno zanimanje investicijske javnosti. “Budući da su mirovinski fondovi već veliki investitori u odnosu na veličinu hrvatskog tržišta, svakako bi dobro došlo još kvalitetnih dionica u koje bi mi mogli ulagati. Treba napomenuti da po svojoj prirodi fondovi trebaju ulagati u dionice kvalitetnih tvrtki koje će našim članovima pružiti dobar prinos u duljem razdoblju”, kažu u Erste Plavom. Dodaju kako gledano sa strane investitora veća ponuda vrijednosnih papira uvijek je dobrodošla jer omogućava bolju disperziju rizika. Od mnogobrojnih tvrtki u državnom vlasništvu neko vrijeme spominjao se i IPO Croatia osiguranja. Kada bi država prodala nešto više od 103.000 redovnih dionica (cijena 5499 kuna), čime bi zadržala kontrolu nad kompanijom, ona bi zaradila 569,1 milijun kuna. Znači, samo od prodaje udjela dviju kompanija na burzi država bi mogla dobiti više od milijardu kuna, a institucionalni investitori nove kvalitetne dionice u koje mogu ulagati.

Visoke kotacije

Aktualni odlasci
Dok na tržištu nema novih dionica, a ni prelazaka u prazan Prime market Zagrebačke burze, aktualni su prelasci i u Službenu kotaciju. Tako su Belišće i Petrokemija iz Redovnog tržišta otišli na Službeno tržište, dok je HUP Zagreb potvrdio kako će odluku o delistiranju poništiti i donijeti novu u kojoj će kotirati na najvišoj kotaciji. “Sve kompanije u kojima država ima udio treba potjerati u novu, višu kotaciju”, poručuju u PBZ/CO fondu.