Obnovljivi izvori energije, prvenstveno iz sunca i vjetra, prioritet su ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj, rekla je njezina predsjednica Odile Renaud-Basso u petak u Zagrebu.

S porukom da je potrebno olakšati i ubrzati ulaganja u taj sektor, čelnica EBRD-a odradila je niz sastanaka, među kojima zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, a tijekom vikenda na rasporedu je bio i susret s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Ulaganja više od 4,5 mlrd. eura
Europska razvojna banka lani je dinamizirala svoje aktivnosti u Hrvatskoj: ukupna ulaganja dosegnula su gotovo 300 milijuna eura, od čega se 82 posto odnosi na privatni sektor.

U tri desetljeća djelovanja u Hrvatskoj EBRD je uložio više od 4,5 milijardi eura, pružio savjetodavne usluge oko 800 malih i srednjih tvrtki te podržao proces približavanja EU. Renaud-Basso rekla je novinarima na briefing u petak da se nada da će se lanjska razina ulaganja održati i u 2023., kao ključni prioritet ponovivši zelenu tranziciju.

Područje obnovljivih izvora vrlo je atraktivno za privlačenje stranih ulaganja, a njegov razvoj dugoročno koristi konkurentnosti. Naglasila je nužnost uklanjanja administrativnih uskih grla te pretjeranu birokraciju koja usporava takve projekte.

“Zelena tranzicija, uz obnovljive izvore, uključuje i pitanja povećanja energetske učinkovitosti, a osim ubrzanja dekarbonizacije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida, doprinijela bi i većoj energetskoj sigurnosti zemlje”, rekla je.

“Postoji veliki potencijal koji treba materijalizirati”, poručila je Renaud-Basso, podsjetivši i da je EBRD financirao nedavno predstavljenu studiju hrvatskih stručnjaka po kojoj potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj u područjima s niskim utjecajem na krajolik i more iznosi 25 gigavati.

Doprinos banke financiranju aktualnih projekata solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj doseže oko 170 milijuna eura, a trebali bi dovesti do povećanja proizvodnih kapaciteta za 250 megavata.

Inače, EBRD je objavio i najnoviji NPL monitor, izvješće o ‘lošim’ kreditima koje priprema okviru Bečke inicijative. Po njemu je Hrvatska zabilježila najveći pad loših kredita među zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe, za 1,4 postotna boda, odnosno s 5,7 krajem 2021. na 4,3 posto na kraju 2022., odnosno na 253,8 milijuna eura.

Pad loših kredita
Nenaplativi krediti nastavili su padati na razini cijele regije, lani su se prosječno smanjili za 0,4 postotna boda. Time su se spustili na novu najnižu razinu od 2016. godine kada je prvi puta objavljen NPL monitor. Udio problematičnih kredita iznosio je 2,3 posto u ukupnim kreditima u regiji, odnosno 27,4 milijarde eura.

EBRD smatra da su banke u Uniji, kao i regiji srednje i istočne Europe, ostale stabilne i otporne. Stabilnosti u većini zemalja prijete trajni makroekonomski pritisci, visoka inflacija i kamatne stope, zajedno s niskim izgledima za gospodarski rast pa je moguće da i narednim mjesecima dođe do povećanja loših kredita.