U prvih sto dana ove godine nemali je broj domaćih dioničkih i mješovitih fondova zabilježio rast vrijednosti udjela veći od 20-ak posto. Time je samo nastavljen višegodišnji niz visokih prinosa, na čemu bi domaćim fond-menadžerima mogli zavidjeti i etablirani inozemni fondovi. Takvi rezultati svakako su mamac za priljev novca u postojeće te osnivanje novih fondova, među kojima je najviše novih u tim kategorijama. Na domaćem tržištu danas su tako aktivna ukupno 53 otvorena investicijska fonda ili sedam više nego prije pola godine, a ukupna imovina pod upravljanjem u tom se razdoblju popela s 8,4 na 11,3 milijarde kuna. Spomenuti podaci izneseni su na jučerašnjem predstavljanju novog izdanja polugodišnje publikacije Investicijski fondovi koju priređuju tvrtka TO ONE i mjesečnik Banka. Iako je i dalje najviše imovine pod upravljanjem (ukupno 4,95 mlrd. kuna) u novčanim fondovima, bitno brži rast imovine, i u relativnim i apsolutnim iznosima, bilježe uravnoteženi i dionički fondovi pa nije čudno da je najviše riječi jučer bilo baš o njima. I kao glavna tema novog broja publikacije nametnuli su se njihovi prinosi, a Josip Galinec iz To Onea usporednom je analizom ponudio neke odgovore koji pozivaju na oprez, to prije što je dio aktualnih trendova i pad transparentnosti (dijela) fondovske industrije, odnosno skrivanje “karata” kojima su pojedini fondovi u prvom kvartalu ostvarili senzacionalne prinose. Naime, devet fondova od početka godine do 10. travnja znatno je nadmašilo rast vrijednosti CROEMI indeksa od 14,5 posto (podaci u tablici). Rekorderima je zajedničko to da su u ovu godinu ušli s malom imovinom, a i danas su, uz jednu iznimku, mali fondovi. Usto, pet od devet najuspješnijih posluju tek nekoliko mjeseci. Fondovi s iznadprosječnim rezultatima u većini su slučajeva znatan dio imovine ulagali u niskolikvidne “dionice iz drugog reda” kojima je cijena u nekim razdobljima rasla više nego kod “etabliranih” i likvidnijih dionica. Na jučerašnjoj promociji većina je fond-menadžera stoga isticala kako u nastavku godine ne treba očekivati nastavak kretanja prinosa, a neki su se založili i za omekšavanje limita kad su posrijedi ulaganja na regionalnim, susjednim tržištima.