Padajući niz broja nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji je trajao od veljače, s krajem turističke sezone je prekinut. HZZ je prošli mjesec zaključio s 123.445 registriranih nezaposlenih što je 4351 više nego na kraju rujna. Radi se o očekivanom povećanju, a premda je generalno stanje (ne)zaposlenosti danas znatno bolje nego lani, prema kraju godine izgledno je daljnje blago povećanje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini.

Nastavak pozitivnih kretanja

Istodobno se u međugodišnjim usporedbama nezaposlenosti očekuje nastavak pozitivnih kretanja koja se prema posljednjim podacima HZZ-a, za listopad, očituju u 30.723 nezaposlenih osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine, što je pad od 20 posto. U odnosu na listopad predpandemijske 2019. broj nezaposlenih još uvijek je 1,5 posto veći, a u kontekstu usporedbi brojki o zaposlenosti, to se objašnjava činjenicom da se dio potreba za radnicima namiruje radnom snagom iz inozemstva.

Mjesečni porast broja nezaposlenih u listopadu rezultat je nešto manje od 19.500 novoprijavljenih osoba (u lanjskom listopadu na burzu ih se slilo gotovo 4400 više) uz istodobni izlazak 15.136 osoba iz registra HZZ-a (2000 manje nego lani). Najveći dio izlazaka iz evidencije nezaposlenih dogodio se zbog zasnivanja radnog odnosa (posao je našlo 9540 osoba), pri čemu se više od 30 posto zapošljavanja odnosi na dvije djelatnosti: prerađivačku industriju i trgovinu, a više od 1000 ih se zaposlilo i u sektoru obrazovanja. Među onima koji su se tijekom proteklog mjeseca zaposlili na temelju radnog odnosa, njih 255 posao je našlo u inozemstvu, a od početka godine na taj se način zaposlilo 2750 osoba.

Potražnja za radnicima u odnosu na prošlu godinu bilježi se i za rad u Hrvatskoj i u inozemstvu. Tako je npr. u listopadu ove godine za rad u inozemstvu traženo 538 radnika, nasuprot 318 traženih u lanjskom listopadu. Zavodu je u listopadu ukupno prijavljeno 21.250 slobodnih radnih mjesta, što je za gotovo 4000 ili 23 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Više od četvrtine potražnje odnosilo se na poslove u djelatnosti obrazovanja, 15-ak posto došlo je iz prerađivačke industrije, a po desetak posto od ukupno prijavljenih potraga za radnicima otpada na građevinarstvo, zdravstvenu zaštitu i socijalna skrb te trgovinu.

Nesigurniji oblici rada

Pri sklapanjima ugovora o radu uvjerljivo prevladavaju nesigurnija zapošljavanja na određeno radno vrijeme; na taj način prošli se mjesec zaposlilo više od 84 posto ukupno zaposlenih na temelju radnoga odnosa, kojih je ujedno bilo i nešto manje nego lani. No, istodobno je više nego u istom lanjskom mjesecu bilo zapošljavanja na temelju drugih poslovnih aktvinosti, od pokretanja vlastitih tvrtki i obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje ili ostvarivanja dohodaka od druge samostalne djelatnosti koji su veći od prosječnih novčanih naknada isplaćenih prethodne godine.

Status nezaposlenih 201 osoba u listopadu je napustila zbog pokretanja vlastite tvrtke, a njih nešto više od 500 slijedom registriranja obrta, slobodne profesije, poljoprivrednog osiguranja. Podaci HZZ-a upućuju i na daljnji pad broja i udjela nezaposlenih osoba koje primaju novčane naknade; njih je prošli mjesec primalo 22.850 osoba ili gotovo 10.000 manje nego prije godinu dana. Kumulativno promatrano, prosječan je broj nezaposlenih u prvih deset mjeseci ove godine nešto manji od 140.000, što je u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine smanjenje za sedam posto.

Pritom je broj novoprijavljenih u prosjeku pao za više od četvrtine. Istodobno je s evidencije HZZ-a temeljem radnog odnosa zaposleno oko dva posto više osoba nego lani, dok je na temelju drugih poslovnih aktivnosti, na koje poticajno djeluju i npr. mjere potpora za samozapošljavanje, porastao znatno više – za čak 48 posto, na više od 7900.