Za razliku od Europske središnje banke, koja je pod 2023. podvukla crtu pod povijesnih 1,3 milijarde eura gubitka zbog troškova povezanih s obuzdavanjem inflacije, HNB je ostao na pozitivnoj nuli.

Iako su primjetno rasli prihodi i rashodi, neto kamatni rezultat iznosio je tri milijuna eura. Prihodi od kamata porasli su na 879 milijuna (s lanjskih 285 milijuna), a radi se o povratu na imovinu plasiranu u inozemstvu, nekadašnje međunarodne pričuve do ulaska u eurozonu.

Istodobno, za kamate je HNB isplatio 877 milijuna eura, 723 milijuna eura više nego 2022. Taj skok odražava izdašne isplate bankama za prekonoćne depozite u svjetlu skoka bazne depozitne stope, od 479 milijuna eura.

Lanjska nula ne znači da je i državna blagajna ostala ‘na suhom’. Štoviše, proračunu se slilo 113 milijuna eura, po istom modelu kao i bankama (kamate na depozite). Računica ukazuje da je središnja banka razveselila ministra Marka Primorca s dvostruko većom injekcijom nego krajem 2022., kada je od 64 milijuna dobitka proračunu preusmjereno 51 milijun eura.

Inače, od 2000. HNB je dobit ostvario u 19 godina, a gubitak u četiri. Iz HNB-a napominju da su nepovoljan utjecaj na rezultat imali naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava. Sve nacionalne banke sudjeluju u raspodjeli, pri čemu se određeni prihodi rashodi bilježe tijekom godine, a naknadno usklađuju s ključem za raspodjelu.

Pojedina središnja banka može prikupiti više ili manje monetarnog prihoda nego bi joj pripalo po kapitalnom ključu. HNB je, tako, imao obvezu uplatiti 225 milijuna eura zbog čega je smanjen zaštiti sloj za pokriće gubitaka u iznosu od 202 milijuna eura, objašnjavaju.