Povoljni trogodišnji zajmovi Europske središnje banke (ECB), koje su banke masovno uzele u prosincu i prošloga mjeseca, mogli bi stvoriti probleme na europskom tržištu kapitala. Analitičari upozoravaju da bi ti jeftini zajmovi (LTRO) mogli dovesti do “grča” na tržištu korporativnih dugova, piše Financial Times. Prošloga tjedna 800 banaka uzelo je gotovo 530 milijardi eura trogodišnjih zajmova, što s iznosom posuđenim na prosinačkoj aukciji iznosi ukupno 1,02 bilijuna eura. Istodobno u iduće tri godine dospijeva 1,1 bilijun eura duga banaka.

Samim time, s obzirom na to da trošak ECB-ovih zajmova iznosi 1%, a prinosi na obveznice oko 3,5%, analitičari vjeruju da će mnoge banke pustiti da ti dugovi dospiju umjesto da idu u njihovo refinanciranje, što bi moglo dovesti do manjka obveznica na tržištu. Naime, bankarski sektor čini 46% korporativnog duga u Europi, što bi moglo stvoriti probleme tamošnjim mirovinskim fondovima i osiguravateljima. Glavni ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šanitć kaže da su upozorenja stranih analitičara donekle opravdana, ali napominje da će eventualni negativni efekt trogodišnjih zajmova na tržište korporativnoga duga biti kratka vijeka. “LTRO program predstavlja nekonvencionalnu mjeru monetarne politike, a samim tim ima i ograničen vijek trajanja te se može koristiti samo u iznimnim situacijama. Stoga ne očekujem da bi se mogao na dugi rok nepovoljno odraziti na aktivnosti na primarnom obvezničkom tržištu. Štoviše, povećani optimizam na tržištu može povoljno djelovati na aktivnosti izdavatelja u kratkom roku.

Međutim, rizik od ove mjere ipak postoji i odnosi se primarno na mogućnost da LTRO program ne bude popraćen uspješnom fiskalnom konsolidacijom te provedbom strukturnih reformi, kao i jačanjem političkog i fiskalnog jedinstva unutar eurozone i EU“, objašnjava Šantić. Ističe kako je u tom slučaju moguć gubitak povjerenja investitora i tržišta u ECB, odnosno u snagu i stabilnost eura kao valute. Osim toga plasiranjem ECB-ovih zajmova aktiva središnje banke skočila je na povijesni maksimum. Wall Street Journal piše kako je aktiva preskočila tri bilijuna eura, što je trećina BDP-a eurozone, a to jasno što pokazuje koliki je rizik na sebe preuzela središnja banka. Inače, veći dio od bilijun eura povoljnih kredita uzele su banke problematičnih država poput Španjolske i Italije. Kada se uz to uzme i kupnja državnih obveznica ECB-a na sekundarnom tržištu, rizik je veći. Naime, sada su ECB i 17 središnjih banaka država članica eurozone izložene riziku gubitaka dođe li do bankrota država i propasti banaka. ”Programi ECB-a dali su bankama predah utoliko što one sada ne moraju prodavati obveznice zbog postizanja likvidnosti, odnosno prethodno očekivanog ubrzanog razduživanja uoči lipanjskoga roka za dokapitalizacije. Budući da je rizik javnog sektora i dalje u bilancama banaka (za razliku od SAD-a gdje se izravno izlaže Fed), banke su zapravo još osjetljivije na novu potencijalnu krizu javnog duga“, objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke. Ističe da bi se u tom smislu trebalo zabrinuti nad mogućim usporavanjem strukturnih reformi u javnom sektoru ako nedavne likvidnosne injekcije ECB-a rezultiraju ”nonšalantnošću vlada”.