Građevinari su ostvarili povećanje i na mjesečnoj razini, a detaljnija usporedba otkriva da je ovo proljeće više posla bilo na zgradama, gdje je ostvaren plus od 3,2 posto, dok je na ostalim građevinama zabilježen identičan minus. Većina realiziranih radnih sati bila je na projektima koji nisu vezani uz zgrade, piše Večernji list.

Kad se usporedba protegne na prvo tromjesečje, konačni je rezultat i dalje negativan, što se pokazalo i u strukturi BDP-a u prvom kvartalu, gdje je doprinos građevinskog sektora i sektora nekretnina ostao negativan, zajedno s poljoprivredom. Taj je sektor najveći balast hrvatske ekonomije jer se kompletan rast gospodarstva sve do 2008. godine bazirao na ulaganjima u nekretnine i infrastrukturu, što je stvorilo velike financijske obaveze, kako za tvrtke tako i za stanovništvo.

Cijeli članak pročitajte ovdje