Iako mnogi teže optimističnim vijestima i pozitivnim očekivanjima za 2010. godinu s obzirom na to da je 2009. bila mukotrpna za dobar dio financijske industrije, čini se kako nema naznaka snažnijeg oporavka. Barem tako predviđaju neki fond menadžeri. Činjenica je kako su svjetska tržišta počela s laganim rastom i da će se one zemlje koje imaju zdrave javne financije i koje su poduzele odgovarajuće mjere u ovoj krizi uspjeti oporaviti relativno brzo. “S druge strane zemlje koje su i prije krize imale velike i neodržive proračunske deficite i velik javni dug dodatno su oslabljene krizom i stoga će njihov izlazak iz krize biti mukotrpan i dugotrajan. Što se tiče Hrvatske, kulminacija krize u realnom sektoru dogodit će se u prvoj polovini ove godine, a uz brze i odlučne mjere radi promjene dosadašnjega ekonomskog modela druga polovina godine mogla bi dati prve naznake izlaska iz krize”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfelj menadžer OTP Investa Žarko Buzuk.

Druga faza oporavka
Optimizam na stranim tržištima vidi predsjednica Uprave Raiffeisen Investa Renata Gecan Milek. “Tijekom 2009. godine završila je prva faza oporavka globalnih financijskih tržišta obilježena promjenama očekivanja u smislu kretanja ekonomije i zarada poduzeća, kao i znatnim razinama likvidnosti”, kazala je Gecan Milek. Ona dodaje kako je za ovu fazu oporavka tržišta karakterističan porast cijena kao rezultat poboljšanih očekivanja. “U 2010. godini očekujemo nastavak oporavka tržišta uz umjereniji rast temeljen na poboljšanim fundamentima. Za ovu, drugu fazu oporavka očekujemo da će trajati duže nego prva i da će biti obilježena pozitivnim prinosima na tržištima kapitala”, predviđa čelnica RBA Investa. Ističe kako prema posljednjim podacima velike svjetske ekonomije izlaze iz recesije i očekivanja su da će oporavak biti umjereno jak iako će se posljedice osjećati i u predstojećem razdoblju. “Očekuje se pad osnovne inflacije i prosječan porast BDP-a između jedan i tri posto. Očekivanja su da vodeće središnje banke (ECB i Fed) ne planiraju podizati kamatne stope do sredine 2010. godine, što bi trebalo utjecati na stabilno tržište dužničkih vrijednosnih papira”, kazala je Gecan Milek.

Bolno prizemljenje
Što se tiče kretanja na domaćem tržištu, Berislav Martić iz Jadran Investa je u prognozama poprilično pesimističan. “Domaće tržište doživjet će bolno prizemljenje, građevinski sektor doživjet će katarzu, nekretnine s dugom završit će na bubnju, banke će knjižiti gubitke, BDP će nastaviti s padom, novčana masa će se i dalje smanjivati, potrošnja će i dalje padati, a kredite će dobivati samo najkvalitetnije tvrtke, daljnji rast nezaposlenosti. Sve skupa loše! Bit će to još jedna teška godina!” pesimističan je Martić. No kako bi se negativna očekivanja ublažila, Martić predlaže nekoliko stvari koje bi se trebale učiniti. “Treba povećati izdvajanja u drugi mirovinski stup, stimulirati izdvajanja u treći stup jer to je jedna od garancija da u budućnosti lakše prebrodimo ovakve krize. Raditi na edukaciji stanovništva kako bi se stekli preduvjeti za održavanje tržišta kapitala”, kazao je. Dodao je kako bi trebalo pojednostavniti regulativu isprepletenu svom silom zakona i pravilnika. “Kod nas je apsolutno nerazvijena praksa ‘private equity’ i ‘venture capital’ fondova koji su obvezni igrači na svim globalnim tržištima”, upozorio je Martić. Nešto optimističnija očekivanja za ovu godinu ima Buzuk iz OTP Investa koji kaže kako se 2009. neće ponoviti jer, podsjetimo, nakon velikog pada vrijednosti indeksa u ožujku pa sve do vrhunca u rujnu ulagači su mogli na toj promjeni zaraditi do 60 posto.

Zahtjevna godina
“Godina 2010. će biti vrlo zahtjevna za društva za upravljanje i njihove fondove. Prinose iz prošle godine bit će teško ponoviti, a onaj koji bude mogao prepoznati stvarne dobitnike u globalnom oporavku mogao bi ostvariti pristojan prinos i u ovoj godini”, smatra Buzuk. Slaže se o potrebi za većom ulogom mirovinskih fondova, no i kompanije bi trebale dati svoj obol. “Kompanije bi dodatno trebale povećati transparentnost poslovanja uz jasno izraženu želju za ulazak u najvišu kotaciju na Zagrebačkoj burzi koja bi trebala poduzeti sve moguće mjere radi povećanja likvidnosti”, kazao je Buzuk. Sukus kretanja fondovske industrije u ovoj godini ukratko predviđa Josip Glavaš iz Erste Investa. “Ako smo preživjeli 2008. i 2009., bit će nam puno lakše 2010. godine”, kazao je Glavaš. Iako su mnogi akteri tržišta oprezni u davanju konkretnih prognoza za iduće razdoblje s obzirom na to da su nagle promjene smjera tržišta uvijek moguće, ipak postoji potencijal rasta. “U Hrvatskoj su kamatne stope na domaćem novčanom tržištu u padu te je povećana kunska likvidnost. Povezano s tim moguće je očekivati daljnji porast cijena državnih obveznica. Dobra likvidnost sustava dat će potporu domaćim izdanjima dužničkih vrijednosnih papira”, kazala je Renata Gecan Milek.

Slabiji od regije
Međusobnom usporedbom ostvarenih prinosa dioničkih indeksa Hrvatske i zemalja bliže regije može se uočiti slabiji oporavak uz vremenski odmak oporavka u odnosu na druge zemlje iz okruženja. “Uz pretpostavku poboljšanja makroekonomskih pokazatelja i izlaska iz recesije očekuje se znatan potencijal rasta tih tržišta”, predviđa ona. Povezano sa spomenutim potencijalom rasta u regiji, Gecan Milek znatno je optimističnija od ostalih sugovornika. “U predstojećem razdoblju očekujemo nastavak postupnog rasta vrijednosti imovine pod upravljanjem. U prvoj polovini 2010. nastavit će se trend ulaganja u manje rizične kategorije novčanih i obvezničkih fondova s obzirom na povećanu averziju ulagatelja prema riziku. Znatnija ulaganja u mješovite i dioničke fondove možemo očekivati tek sredinom ili u drugoj polovini godine”, zaključila je Gecan Milek. Riječi Gecan Milek potvrđuje i statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Neto imovina otvorenih investicijskih fondova bilježi konstantan rast od srpnja do kraja prošle godine. U tom je razdoblju porasla sa 9,7 milijardi kuna na nešto više od 12 milijardi. Spomenutim 24-postotnim rastom fondovi su se imovinom vratili na razinu koju su imali u jesen 2008. godine.