Oporezivati kamatu na štednje ili ne? Pitanje je koje sporadično iskrsne u javnoj raspravi, a najnoviji zamah debatama dao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Upitan treba li oporezivati kamate na štednju, Vujčić je istaknuo da je takav porez logičan u sklopu opće porezne reforme jer “ako se oporezuju svi dohoci zašto ne i kamata?”

Vujčićeva poruka
“To nije odluka HNB-a, ali imam osobno mišljenje kako bi porezni sustav trebao izgledati s obzirom na oporezivanje kapitala, imovine, dohodaka i kamate. Porez na kamatu je logičan, jer ako se oporezuju svi dohoci zašto ne i kamata?”, odgovorio je Vujčić na pitanje Zorana Šprajca u Dnevniku HRT-a. Upozorio, je međutim, da ako se o tome razmišlja, da bi “to bi trebalo napraviti u sklopu opće porezne reforme oporezivanja različitih vrsta prihoda gdje bi se išlo na jednako razinu oporezivanja svih dohodaka od kapitala”. Ne treba zanemariti ni utjecaj na bankarski sustav te procijeniti “u kojem trenutku i po kojoj stopi se uvodi porez na kamate od štednje, da ne bi došlo do mobilnosti depozita iz banaka ili da to ne bi spriječilo pad pasivnih kamatnih stopa koje su u ovom trenutku dosta visoke. A ono što biste htjeli vidjeti jest pad pasivnih kamatnih stopa kako bi se mogao dogoditi i pad aktivnih kamatnih stopa da bi potaknuli investicije i oživjeli gospodarstvo”, rekao je Vujčić.

Utjecaj na inodug
Bankari, čije bi izvore financiranja takav potez pogodio, pomalo su iznenađeni konkretnim stavom prvog čovjeka monetarne politike. Prerano je, čuo je Poslovni dnevnik u bankarskim krugovima, razmišljati o takvom potezu. “Štednja je važna poluga za financiranje investicija, a porez na kamatu obeshrabio bi ljude da štede. U tom slučaju izvori financiranja tražili bi se u inozemstvu što nije dobro jer bi onemogućilo pad kamatnih stopa na kredite. Osim toga, zaprijetilo bi daljnjim rastom inozemnog duga što Hrvatskoj ne treba kad joj rejting ‘visi’ na rubu investicijskog”, poručuju u jednoj velikoj banci. Kad se situacija u Europi primiri, i krene oporavak, a domaća situacija stabilizira i s rejtingom i investicijskom klimom, kažu, tek se onda može razmišljati o takvom nametu. Ekonomist Velimir Šonje smatra da porez na kamate kao samostojeći porez nema nikakvog smisla. Njime bi se štednja preselila u alternativne imovinske oblike, poput direktnih ulaganja u vrijednosne papire, osiguranja te investicijske fondove, što nikome neće donijeti korist, a može nepotrebno destabilizirati banke.

“Stoga se o tom obliku poreza može razmišljati samo onako kako razmišlja guverner Vujčić – u kontekstu širenja porezne osnovice na sve oblike prihoda od kapitala, no to je iznimno velik porezni zahvat koji se ne može provesti preko noći”, kaže Šonje. Jesu li u pravu bankari s implicitnom tezom da bi troškovi tog poreza bili veći od koristi, nitko ne zna, jer se dosad nitko nije pozabavio ozbiljnom analizom. Bankama su građani na oročenim računima povjerili 130 milijardi kuna, a unatoč krizi ta se brojka kontinuirano penje. Prošle godine banke su na depozite isplatile 7,7 milijardi kuna, od čega je na račune građana sjelo 4,8 milijardi kuna. Prema računici HRT-a, u bankama je novac pohranilo 600.000 štediša, a čak 80 posto ukupne štednje u rukama je tek petine svih štediša. Udari li država 20 posto poreza na zaradu po kamati, poput poreza koji tvrtke plaćaju na dobit u proračun bi se od tog poreza godišnje slilo milijardu kuna. Laici koji lansiraju te ideje, kaže Šonje, moraju znati da je porezni sustav integralni sustav čiji su pojedini elementi međusobno zavisni kao spojene posude: porez na jednoj strani mijenja ponašanje i očekivane prihode na drugoj strani i te efekte valja procijeniti. S druge strane, svako paušalno i populistički predstavljeno stajalište o temeljnim pitanjima poreznog sustava bez analize troškova i koristi samo produbljuje strah i neizvjesnost te motivira ljude da odgađaju ulaganja i iznose novac u inozemstvo.

Loš trenutak
Da je trenutak za taj namet loš vjeruje porezni stručnjak Anto Bajo iz Instituta za javne financije. “Sve mjere koje se u posljednje vrijeme predlažu trebale bi se implementirati u uvjetima gospodarskog rasta od najmanje dva do tri posto godišnje, a u ovom vremenu je to deplasirana tema”, kaže Bajo. Jednako kao i Šonje, upozorava da se jedna mjera ne može se promatrati individualno. “Radi se o marginalnom fiskalnom pitanju, a ono što treba riješiti je privatizacija i pitanje što država radi u tvrtkama poput Podravke? Umjesto poreza na kamatu puno veći efekt donijelo bi olakšavanje postupka plaćanja poreza, a ovo bi tek bio pokušaj dodatnog izvlačenja ‘koje kune’, odnosno kozmetika i bavljenje s posljedicama”, kaže Bajo. Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je porez na kamate zdravo razmišljanje.

“To je dobra ideja, ali treba uvesti cijeli set mjera da obveznici tog poreza ne mogu pobjeći od plaćanja svoje obaveze. Ipak uvođenje tog poreza istodobno bi trebalo porpatiti smanjivanjem poreznog opterećenja rada kako bi ukupni porezni teret barem ostao isti”, stava je Vizek. Na bojazan kreditora da se time otvaraju vrata za potencijalan bijeg štednje iz banaka, uzvraća da je mit bijega štednje- prenapuhan. “Iskustva drugih zemalja pokazala su da je bijeg štednje mit. Građani su vjerni svojim bankama, odlaze istim bankarima i općenito gaje osobne odnose s bankom. Tvrtke su drugo pitanje. Boje li se odljeva štednje banke bi trebale štedišama ponuditi bolje uvjete na depozite da ih motiviraju na ostanak”, kaže.

Dobro odvagnuti
Poput ostalih stručnjaka koji debatiraju o toj temi, i Vizek smatra da je nužno dobro razmisliti i odvagnuti sve aspekte tog poreza. Iako svaka vlast voli raditi izmjene u poreznom sustavu što ju ne košta puno jer je takve odluke lagano izglasati u Saboru tek dizanjem ruke, ozbiljna zemlja prvo bi napravila ozbiljne planove i simulacije. “Bitno je vidjeti efekt na ukupnu ravnotežu, a ne samo jednokratan efekt na prihode. Jednako tako, ključno je i civilizirano takve mjere najaviti barem godinu do godinu i pol unaprijed da se ulagači i građani na njih imaju vremena pripremiti, no krajnje je vrijeme da se oporezivanjem bogatstva iz špekulativne država pretvori i normalnu”, zaključuje Vizek.

Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci podsjeća da poreze na kamate od štednje imaju i druge zemlje u Europi. “Važno je da država sav kapital, odnosno bogatstvo oporezuje ravnopravno”, kaže Drezgić. Postojeći porezni sustav postavljen je tako da stimulira štednju, a oporezuje investicije pa je prosječnoj tvrtki, koja se ionako bori s padajućom profitabilnošću, isplativije staviti novac u banku i ubirati kamate nego ga uložiti u poduzetništvo”, smatra Drezgić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno