Analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) pokazuje kako više od 50 posto Hrvata kao izvor koji im pomaže pri upravljanju osobnim financija navodi Internet. Potom tek slijede obitelj (48,3 posto), prijatelji (43,6 posto), dnevni tisak (35,9 posto), dok banku kao izvor navodi tek 32,1 posto. Ista analiza objavljuje podatak kako je 633 građana svih dobnih skupina u osam hrvatskih gradova (Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zadru) prošle godine sudjelovalo na radionicama “Kako uskladiti primanja i troškove”. Tu radionicu organizirala je Hrvatska udruga banaka sa svojih devet članica Erste&Steirermärkische bankom, Hypo-Alpe-Adria bankom, OTP bankom, Privrednom bankom Zagreb, Raiffeisenbank Austrijom, Slavonskom bankom, SG Splitskom bankom, Volksbankom i Zagrebačkom bankom. Riječ je o projektu koji je započeo 2006. godine, a koji se realizira u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Prošle godine najveći broj polaznika seminara imao je između 30 i 40 godina života (32,5 posto). Češće su se za njega odlučivale žene, čak ih je bilo 70 posto, navodi se u priopćenju o analizi koje potpisuje Igor Štefanac, voditelj odnosa s javnošću HUB-a. Ako se gleda stručna sprema, onda je među polaznicima 63,7 posto bilo s visokom ili višom školom. Na razini ukupnih rezultata, svoje upravljanje osobnim financijama prije radionice 40 posto polaznika ocijenilo je lošim ili vrlo lošim. Od specifičnih koristi naveli su bolji pregled troškova i prihoda kućnoga budžeta (59,4 posto), sagledavanje realnih financijskih mogućnosti (43 posto) te novi pogled na planiranje i ostvarivanje ciljeva (48 posto). Samo u Osijeku prošle godine ovu je radionicu pohađalo 40 građana od čega su također većinom bile žene (65 posto). Njih 44 posto svoje upravljanje vlastitim novcem prije radionice ocijenilo je kao loše ili vrlo loše, dok ih je nakon završetka čak 82 posto reklo da će im znanje stečeno na ardionici koristiti u daljnjem upravljanju osobnim financijama.