Promjena stanara u Bijeloj kući iz koje se u siječnju treba iseliti Donald Trump, a useliti Joe Biden, u naredne četiri godine donijet će dalekosežne rošade u lepezi stavova i politika Washingtona čijim se analizama svijet već uveliko bavi.

Dok Donald Trump, poznat po svojom kontroverznom odbijanju znanosti, a primjera je mnogo, od ignoriranja pandemije do jednako ignorantskog stava o klimatskim promjenama, odbija priznati poraz, američke institucije unatoč političkoj drami polagano okreću u novom smjeru. Iz Federalnih rezervi u ponedjeljak je po prvi puta stiglo upozorenje da bi globalno zagrijavanje moglo izazvati nagle promjene u vrijednosti imovine, a klimatske promjene prvi puta su uvrštene u rizike za financijsku stabilnost.

“Ulagači bi zbog akutnih rizika, poput oluja, poplava i požara mogli naglo promijeniti svoje viđenje vrijednosti realne i financijske imovine. Dugoročni pak rizici, poput polaganog porasta prosječne temperature i razine mora i postupne promjene očekivanja ulagača vezanih za te prijetnje, otvaraju mogućnost nepovratnih promjena i značajnih oscilacija očekivanja”, istaknula je dužnosnica Feda Lael Brainard, a prenosi Reuters.

Ta 58-godišnja ekonomistica članica je Vijeća guvernera Feda, a slovi kao jedno od imena s najviše šanse za buduću ministricu financija u administraciji Joea Bidena.

Teško predvidive posljedice

U izvješću središnje banke ističe se da će nagle promjene cijena imovine povezane s klimatski uvjetovanim prirodnim katastrofama imati teško predvidive posljedice na financijskim tržištima. Razlog tome treba tražiti u nedovoljno poznatima ili nedovoljno dokumentiranim stvarnim izloženostima klimatski rizicima, upozorava Fed. “Zato je ključno poboljšati transparentnost boljim sustavom mjerenja i standardiziranim izvješćima”, dodaje se.

“Od presudne je važnosti da iz faze potvrde da klimatske promjene predstavljaju značajni rizik po financijsku stabilnost prijeđemo u fazu u kojoj ćemo primjereno procijeniti kvantitativne implikacije tih rizika i ponuditi rješenja”, istaknula je Brainard.

Unatoč birokratskom rječniku, zaokret Fedovog izvješća je izniman, posebice u okolnostima kada je Trump kontinuirano omalovažavao znanstvenike i upozorenja o klimatskim promjenama, a otišao je toliko daleko da je SAD povukao iz Pariškog sporazuma o klimi. S obzirom na prijelazni period, izlazak SAD-a stupio je na snagu prije nekoliko dana. Svega nekoliko sati nakon zatvaranja američkih birališta u utorak skupina europskih i američkih investitora čija se ukupna imovina procjenjuje na 30.000 milijardi dolara pozvala je SAD da se ponovno priključi sporazumu o borbi protiv klimatskih promjena.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Među njima su i najveća imena poput njujorškog BlackRocka, koalicije europskih i dijela američkih fondova, ali i investitora u Aziji, Australiji i Novom Zelandu koji upozoravaju da SAD riskira zaostatak u utrci za stvaranjem čišćeg globalnog gospodarstva napuštanjem sporazuma.

Klima nazad u fokusu

“Ponovno prihvaćanje Pariškog sporazuma pružit će važan politički signal, pomažući otvoriti dodatne tokove investicijskog kapitala za potporu održivom rastu i otvaranju novih radnih mjesta u ključnim sektorima američkog gospodarstva”, rekla je tada izvršna direktorica skupine investitora za klimatske promjene Stephanie Pfeifer. Nakon nekoliko dana neizvesnog prebrojavanja milijuna doprisnih glasova koji su prevagnuli izbore, neočekivano tijesne prema onom što su prognozirale ankete, u korist demokratskog kandidata, iz Bidenove kampanje potvrđuju da će među prvim izvršnim odlukama biti ona o poništenju napuštanja Pariškog sporazuma.

Osim toga, kako podsjeća Reuters, Biden je u kampanji obećao borbu protiv klimatskih promjena ponovno uvrstiti među prioritete američke politike.

S druge strane Atlantika, “zelena agenda” jedna je od temeljnih odrednica politike Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen i podloga je za investicijske politike Europske investicijske banke. I novi višegodišnji financijski okvir od 2021. Vrijedan 1,85 bilijuna eura za narednih sedam godina, opisan kao “neviđen proračun za neviđene izazove”, novac će usmjeravati u projekte sa zelenim predznakom kojima je za cilj stvoriti osnovu za zelenu, digitalnu i socijalnu Europu.