Europska skladišta plina na početku sezone grijanja popunjena su otprilike 75 posto, što je manje nego u prethodnim sezonama.

Slovenija je u tom smislu čak i lošija, a cijenu prirodnog plina u studenome povećavaju Istrabenz Plini i njegova podružnica Plinarna Maribor. Ostvaruje se scenarij koji je bio očigledan na početku sukoba s Iranom.

Cijene rastu

Skladišta plina nisu se punila ljeti jer to nije bilo isplativo za trgovce pa nisu toliko puna koliko bismo željeli, kaže za RTV Slovenije Matija Bitenc, izvršni direktor tvrtke Plinovodi.

“Možemo zaključiti da nismo dobro pripremljeni, kako bismo se mogli bolje pripremiti. Na to smo već upozoravali. Kao rezultat toga, u posljednjem razdoblju, od kraja ljeta, imali smo značajan porast cijena i već smo probili granicu od 90 eura po megavat satu”, upozorava Bitenc. Dobavljači prirodnog plina uglavnom još nisu podigli cijene, vjerojatno će to učiniti u novoj godini, ali umjereno. Plinarna Maribor to će učiniti već 1. studenoga. Cijena za kućanstva i male poslovne kupce time se povećava za dobrih deset posto, a činjenica je da napetosti ostaju diljem svijeta i da nema brzih rješenja.

“Dakle, prije ili kasnije morat ćemo snositi veće troškove. Činjenica je da će se sljedeće godine, s takvim razvojem geopolitičkih događaja, cijena početi prelijevati u portfelje, a posljedično i u platne naloge”, dodaje Bitenc.

Na europskoj razini vodi se rasprava o tome kako regulirati moguću obvezu skladištenja, odnosno raspodijeliti troškove opskrbe, kao i o dobrovoljnom smanjenju potrošnje. Ponegdje se niže zalihe u skladištima rješavaju terminalima za ukapljeni plin, ali to za sada nije uvjerilo tržišta. Što je s ruskim plinom?

“Nepovratno smo ga napustili, svakako ponovno želimo bolje odnose”, kaže Matija Bitenc. “Želimo da se Rusija vrati u energetski miks ili miks dobavljača ako rat završi i napetosti se riješe. Ali, ne mislim da će se to dogoditi na način na koji smo navikli”, zaključuje Bitenc.

Drugim riječima – Europa sigurno neće postati toliko ovisna o jednom izvoru kao što je nekad bila.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Cijene prirodnog plina u Europi dosegnule su 91 euro po megavatsatu, novu najvišu razinu u više godina, pod pritiskom poremećaja u opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG) s Bliskog istoka i zabrinutosti zbog mogućih novih sukoba s Iranom. Cijene plina porasle su četiri posto tijekom proteklog tjedna, zabilježivši četvrti uzastopni tjedni rast. Megavatsat plina s rokom isporuke u studenome stajao je najviše od prosinca 2022. godine.

Razdoblje kontinuiranog rasta traje još od kraja rujna, uobičajenog za ovo doba godine. Od početka godine cijene plina na Starom kontinentu i više su nego udvostručene, nakon što su poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac s tržišta uklonili otprilike 20 posto svjetskih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Skladišta plina u Europskoj uniji bila su popunjena do 74,10 posto kapaciteta, pokazali su podaci Gas Infrastructure Europe (GIE). Na isti dan 2025. godine bili su popunjeni do 83,04 posto. Analitičari i stručnjaci očekuju da će članice Unije do prvog dana studenoga, koji se smatra krajem sezone punjenja skladišta, kapacitete zapuniti u rasponu od 75 do 78 posto, što je oko deset posto ispod petogodišnjeg prosjeka.

Tanke zalihe

Čak i ako se zimske temperature u Europi ove godine zadrže oko prosječne razine, na sjeverozapadu Starog kontinenta zalihe bi se mogle do početka travnja spustiti na oko 20 posto, izjavio je za Reuters analitičar LSEG‑a Jurij Oniškiv.

To bi pak, u kombinaciji s dugotrajnom blokadom Hormuškog tjesnaca, moglo otežati popunjavanje zaliha iduće godine, dodao je. Opskrba neće biti tijesna samo ove zime, već postoji rizik da se ti problemi protegnu i na iduće ljeto, kazao je Oniškiv. Iz zaliha Europska unija obično podmiruje od 25 do 30 posto zimske potrošnje plina, što znači da ovisi o isporukama putem plinovoda, ali i o uvozu LNG‑a, osobito iz Norveške i SAD‑a.