Ukupni plasmani banaka (koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih te nebankarskih financijskih institucija) u srpnju su prvi put nakon više od dvije godine (od ožujka 2005.) zabilježili pad vrijednosti, ukazujući da su se vjerojatno počele osjećati restriktivne mjere monetarne politike što je u skladu s našim očekivanjem usporavanja rasta kreditiranja nakon posljednjih mjera HNB-a. U odnosu na kraj lipnja plasmani banaka ukupnog iznosa 199,1 milijarde kuna manji su za gotovo 574 milijuna kuna (-0,3 posto), dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 19,5 posto. Iako je riječ o dvoznamenkastoj stopi rasta, treba spomenuti da je ona ipak najniža od veljače 2006. godine, a posljedica je snažnog rasta kreditne aktivnosti banaka tijekom prošle i u prvoj polovici godini. Budući da u strukturi ukupnih potraživanja poslovnih banaka od nebankarskog sektora prevladavaju potraživanja vezana uz tečaj kune u odnosu na euro, slabljenje kune spram eura (0,54 posto) u odnosu na kraj srpnja 2006. utjecala su na viši iznos plasmana. Tečajna kretanja na mjesečnoj razini nisu bila znatna i tako nisu zamjetno utjecala na iznos plasmana banka. Suprotno općim kretanjima krediti sektoru stanovništva nastavili su s rastom i tijekom srpnja. Mjesečna stopa rasta već tri mjeseca zadržava se na razini 1,3 posto, dok je na godišnjoj razini dinamika rasta i ovaj mjesec potvrdila blagi trend usporavanja te iznosi 20,5 posto. Ukupni krediti plasirani sektoru stanovništva krajem srpnja premašili su 106 milijardi kuna. Od navedenog iznosa 39,6 posto odnosilo se na stambene kredite. Plasmani trgovačkim društvima zabilježili su zamjetan mjesečni pad, i to u ukupnom iznosu od 1,77 milijardi kuna, a što je dominantno posljedica smanjenja kunskih i deviznih kredita koji su prvi put nakon dvije i pol godine zabilježili negativne mjesečne stope rasta, odnosno pad od 1,68 milijardi kuna. Ukupni krediti banaka plasirani sektoru poduzeća iznose 84,3 milijarde kuna što je 19,8 posto više no krajem srpnja 2006. godine. S obzirom na kretanja u promatranom mjesecu (pad plasmana sektoru poduzeća, rast sektoru stanovništvu), prvi put nakon godinu dana godišnje stope rasta potraživanja banaka na osnovi odobrenih kredita poduzeća nešto su manje nego kod sektora stanovništva. No treba imati na umu da poduzeća kao izvor financiranja lakše mogu koristiti alternativne izvore financiranja (tržišta kapitala, nebankovne financijske institucije, inozemstvo) kao odgovor na restriktivne mjere središnje banke prema plasmanima banaka.
(RBA analize)