Privredna banka Zagreb dobila je na Općinskom sudu u Zagrebu nepravomoćnu presudu prema kojoj je Ljubljanska banka dužna vratiti 3,8 milijuna švedskih kruna stare devizne štednje. "U navedenom se radi o jednom od sudskih postupaka koji se vode radi naplate potraživanja s osnova prenesenog dijela devizne štednje Ljubljanske banke d.d. Glavna filijala Zagreb.

Presudom je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev Banke, a s obzirom da je riječ o nepravomoćnoj presudi, ne možemo je detaljnije komentirati", rekli su iz PBZ-a Poslovnom dnevniku. Odvjetnici slovenske banke najavili su žalbu zastupajući tezu da bi sud trebao odbaciti tužbu i prekinuti postupak.

Pitanje sukcesije 
U sudskom postupku PBZ potražuje isplatu 3,8 milijuna švedskih kruna, a procjenjuje se da je prenesene štednje Ljubljanske banke u Hrvatskoj ukupno oko 270 milijuna eura. Na presudu se oglasila i slovenska Vlada koja smatra da ona nije u skladu s dogovorom iz Mokrica koji su 2013. potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša. Slovenija ga shvaća kao obvezu za obje strane da prekinu sudske postupke te to pitanje rješavaju u okviru sukcesije zemalja sljednica bivše Jugoslavije.

"Sud u Zagrebu pri izricanju ove presude nije uvažio sporazum iz Mokrica koji su 11. ožujka 2013. potpisali predsjednici dviju vlada", ističe u priopćenju ured za informiranje slovenske vlade. Ističu da je Slovenija ispunila dogovor iz Mokrica ratificiravši ulazak Hrvatske u EU, dok Hrvatska tom dogovoru ne priznaje status međunarodnog ugovora, pa dopušta nastavljanje sudskih procesa što je u suprotnosti s dogovorom, smatra slovenska strana. U vezi stare devizne štednje, PBZ i Zaba protiv Ljubljanske banke i NLB-a vode 27 postupaka na sudovima u Hrvatskoj. U studenom je slovensko Ministarstvo financija objavilo poziv štedišama u Hrvatskoj i BiH da podnesu zahtjeve za povrat štednje nakon što ju je na to prisilila presuda Europskog suda za ljudska prava. 

Poziv štedišama
Slovenska vlada ocjenjuje da će za podmirenja svih štediša banke izvan Slovenije biti potrebno ukupno 385 milijuna eura. Računa se da je u Hrvatskoj oko 130.000 inidividualnih štediša, dok se u BiH tek prikuplja i sređuje potrebna dokumentacija. Očekuje se da bi prve isplate mogle krenuti u drugom kvartalu ove godine, a zahtjevi za povrat primat će se do kraja 2017. godine.