Imovina kojom upravlja PBZ Invest 20. ovog mjeseca premašila je 5,4 milijardi kuna, a samo u 2007. godini ta je imovina uvećana za 2,2 milijarde kuna. Tijekom ožujka PBZ Invest uspio je preteći RBA Invest, i postao je drugo najveće društvo za upravljanje investicijskim fondovima iza ZB Investa. Tržišni udjel koji drži PBZ Invest je od početka godine uvećan za 1,8 postotnih poena, što predstavlja najveće povećanje udjela, te iznosi 22,54 posto. Prema izvještaju koji je objavila Hanfa za prvo tromjesečje ove godine, PBZ Global je s 2,16 milijardi kuna najveći investicijski fond u Hrvatskoj. Tijekom travnja je imovina fonda nastavila rasti te je tijekom dvadeset dana ovog mjeseca premašila 2,3 milijarde kuna.

Fizičke osobe prednjače
Najveći dionički fond u ožujku je bio PBZ Equity s imovinom u vrijednosti od 1,85 milijardi kuna. Od svojeg osnivanja u rujnu 2005. godine do sredine travnja ove godine udvostručena je vrijednost udjela u PBZ Equityju. Imovina pod upravljanjem PBZ Equityja od početka tekuće godine porasla je za 1,3 milijardi kuna, te sada iznosi 2,188 milijardi kuna. U strukturi klijenata fondova prevladavaju fizičke osobe. Od početne dominacije novčanih fondova, danas su primat preuzeli mješoviti i dionički fondovi. Govoreći o strategiji ulaganja fondova PBZ Investa, predsjednik uprave PBZ Investa Marko Orešković komentira kako je PBZ Global ustvari postao mješoviti fond s dominacijom dionica u strukturi. Konkretno, Global trenutačno što se tiče alokacije imovine, preko pedeset posto izloženosti je u dionicama, što je dosta visoka razina za jedan mješoviti fond. Izloženost obveznicama prije je bila oko trideset posto, a sad je pala ispod 10 posto. “Cijele prošle godine smanjivali smo izloženost obveznicama zbog njihove sve manje likvidnosti, a to se posebno tiče korporativnih obveznica”, pojašnjava Orešković. Kad se pogledaju vlasničke pozicije na obveznicama u SDA, vidi se koliko je korporativnih obveznica od izdanja ostalo na pozicijama banaka. “Procijenili smo da prinosi više nisu dovoljno atraktivni da bi izloženost naših fondova obveznicama ostala toliko visoka”, dodaje. Govoreći o izloženosti tržištu u regiji, Orešković kaže kako su od ulaska na tržište sredinom prošle godine bili izloženi srbijanskim bankama. Orešković ocjenjuje kako je to tržište s potencijalom, u kojem treba zauzeti stratešku poziciju, a sektori koji su tamo primamljivi su uz banke, prehrambena industrija i građevina. Očekivanja za ovu godinu bila su puno skromnija od dosad već ostvarenog u samo četiri mjeseca. Dosta toga pozitivnog se ove godine već odigralo na tržištima Hrvatske, BiH i Srbije, kao i na ostalim tržištima u razvoju. Što se hrvatskog tržišta kapitala tiče, u PBZ Investu smatraju neke dionice precijenjenima, no da ipak ima još onih koje imaju značajan potencijal za rast.

Lakše s privatnicima
Vrativši se na ostvareno u prošloj godini, Orešković objašnjava kako su hrvatsko tržište u prošloj godini obilježila dva izvanredna događaja vezana uz Plivu i INU. Ova godina trebala bi donijeti na hrvatsko tržište još neke izvanredne događaje u kojima PBZ Invest vidi priliku, među ostalima to su inicijalne javne ponude dionica Magme i Atlantica. S privatnim kompanijama lakše je raditi, rizik neizvjesnosti s državom glede datuma IPO-a je naglašeniji, misli Orešković.

Uskoro novi fond za tržišta u razvoju

PBZ Invest upravo priprema i osnivanje novog dioničkog fonda koji bi trebao koristiti komparativne prednosti tržišta u razvoju s istoka, ali i iz južne hemisfere. Potrebni materijali za osnivanje fonda u pripremi su za Hanfu. Imovina će biti plasirana na istoku, a ograničeno je izlaganje tržištu Hrvatske i regije: tržišta istoka zbog faze tranzicije imaju mogućnosti visokih prinosa, zbog velike volatilnosti i ograničene likvidnosti. Struktura fonda vidjet će se nakon odobrenja i objave prospekta, a Orešković najavljuje kako će fond dio sredstava ulagati u bivšu Jugoslaviju, no važnije je da će se tu naći i Rusija, Kazahstan, Kina, Indija, kao i tržišta Latinske Amerike.