Pada optimizam, ali hrvatske tvrtke optimističnije od europskih

Autor: Ana Blašković , 05. veljača 2023. u 22:00
Europska investicijska banka najveći je institucionalni ulagač u Hrvatskoj/Shutterstock

Unatoč nesmiljenom podizanju cijene novca, financije nisu prve na listi briga.

U vaganju odluke ulagati ili ne, tvrtke u Hrvatskoj ne mogu se pohvaliti istom dozom optimizma kao lani, ali svejedno ih više smatra da je ‘čaša polupuna’ nego šti je to slučaj s njihovim europskim konkurentima.

Unatoč zatezanju monetarne politike i nesmiljenom podizanju cijene novca, financije nisu na prvom mjestu liste briga. Najviše nervoze stvara im manjak radnika, troškovi energije i neizvjesnost oko budućnosti, pokazuje istraživanje Europske investicijske banke o ulaganjima predstavljeno u petak na zajedničkoj konferenciji s Hrvatskom narodnom bankom.

Opširna anketa provedena na 12 tisuća europskih tvrtki, među kojima 481 iz Hrvatske, te 800 američkih, pokazala je da se nakon pandemije oporavile u manje od dvije godine, no nizanje šokova otvorilo je nove ranjivosti, a povećava se jaz u odnosu na SAD. Za ilustraciju, lani (kada je istraživanje provedeno) devet od deset hrvatskih tvrtki očekivalo je da će im prodaja dosegnuti ili premašiti pretpandemijske razine.

No, pogoršana su očekivanja oko gospodarske i političke klime, perspektiva i dostupnosti financiranja. Neizvjesnost oko troška energije čak devet od deset kompanija ističe problematičnim u kontekstu dugoročnih investicijskih odluka.

7

milijardi eura uložio je EIB dosad u Hrvatsku

Podloga za politiku
Većina domaćih kompanija (60%) klimatske promjene doživljava kao faktor s negativnim utjecajem na poslovanje, a 85 posto poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Njih 36 posto uložilo je u poboljšanje energetske učinkovitosti u 2022., što je blizu europskog prosjeka od 40 posto, pri čemu bez puno iznenađenja prednjače veće kompanije.

EIB-ovo istraživanje daje naslutiti da je pitanje dostupnosti financiranja i dalje zabrinjavajuće jer u Hrvatskoj oko 10 posto tvrtki ima financijska ograničenja. Takva sintagma odnosi se na one nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, one koje su bile neuspješne u realizaciji vanjskog financiranja, kao i one koje takvo financiranje nisu niti zatražile misleći da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da će biti odbijene.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić pojašnjava da rezultate istraživanja treba tumačiti u vremenskom kontekstu ljeta prošle godine kada su cijene energije bile na znatno višim razinama nego danas, ali početka turističke sezone čiji je ishod tada bio neizvjestan.

Uska grla u lancima nabave, koja su se manifestirala nestašicama čitave lepeze proizvoda, također su se dobrim dijelom raščistila. Sve navedeno na najbolji način je pokazatelj koliko se neočekivano mijenjaju tržišni uvjeti potresajući prvo pravilo svakog biznisa – predvidivost.

Istraživanje je važan instrument za oblikovanje instrumenata Europske investicijske banke, najvećeg institucionalnog investitora u Hrvatskoj. Od 1993. do danas, EIB je uložio oko sedam milijardi eura. “Danas nakon ruske agresije na Ukrajinu pojavljuju se novi izazovi koji prijete održivom gospodarskom i socijalnom rastu Hrvatske i EU.

Kao što pokazuje naše polugodišnje istraživanje o ulaganjima, energetska je kriza povećala bojazan među hrvatskim društvima zbog rastućih cijena energije. Kao i u prethodnoj krizi, EIB grupa spremna je poduprijeti tvrtke u Hrvatskoj da prebrode i ovaj najnoviji izazov.

Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu REPowerEU za diverzifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj EU”, rekla je potpredsjednica banke Teresa Czerwińska.

Skok kamata nije presudan
Na pitanje koliko će zatezanje monetarne politike ECB-a (koje je referentne kamatne stope katapultiralo za tri postotna boda od prošlog ljeta) utjecati na ulaganja u srednjem roku, glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella kaže da je to dio hlađenja ekonomije.

“Smatramo da će to polako donijeti efekta na investicijsku aktivnost. Uvijek ističemo prepreke u dugom roku, a ono što vidimo je da su tvrtkama najviše ograničavajućima. To su tri faktora na europskom, ali i hrvatskom tržištu, a to su nesigurnost, dostupnost vještina i troškovi energije. Pristup financiranju nije među najvažnijim preprekama za ulaganja”, kaže Revoltella.

Napominje da su u trenutnom okruženju zaštita ulaganja i sinergija između javnog i privatnog sektora ključni za oporavak i veću otpornost. “Ključno je koristiti se svim financijskim sredstvima dostupnima Hrvatskoj, uključujući fondove EU-a iz planova za oporavak i otpornost, programa InvestEU i operativnih programa za razdoblje 2021. do 2027.”, kaže Revoltella.

Vjetar u leđa tvrtkama za poticanje ulaganja vlast bi trebala dati smanjenjem neizvjesnosti, uklanjanjem administrativnih prepreka, poticanjem inovacija i razvojem vještina, zaključuje.

Komentirajte prvi

New Report

Close