EN DE

Oporba protiv vladinog modela prodaje NKBM-a

Autor: Josip Jagić
04. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Odluka slovenske vlade da neke kompanije, poput Nove kreditne banke Maribor privatizira koristeći kao osnovicu za prodajnu cijenu njihovu knjigovodstvenu vrijednost izaziva kritike opozicijskih političara i medija. Prema planu za prodaju slovenske financijske i stvarne imovine za 2007. godinu prodan bi trebao biti i udjel od 65,41 posto dionica NKBM-a, a opozicijski LDS ne planira poduprijeti odluke vlade, između ostalog i zbog činjenice da se u odluci o privatizaciji navodi knjigovodstvena vrijednost banke od 34 milijarde tolara, dok je tržišna vrijednost spomenute banke zasigurno viša. To je pokazala i pokusna prodaja 65 postotnog udjela gdje je najviša ponuda bila 2,18 puta viša od knjigovodstvene. Između ostalog, to je upravo višekratnik prema kojem je u zadnje dvije godine preuzet najveći broj banaka u zapadnoj i srednjoj Europi. Ukoliko bi isti višekratnik bio upotrijebljen za podatke o poslovanju s kraja prošle godine, za udjel od 65 posto dionica trebalo bi izdvojiti 70,1 milijardu tolara (292,5 milijuna eura).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Odluka slovenske vlade da neke kompanije, poput Nove kreditne banke Maribor privatizira koristeći kao osnovicu za prodajnu cijenu njihovu knjigovodstvenu vrijednost izaziva kritike opozicijskih političara i medija. Prema planu za prodaju slovenske financijske i stvarne imovine za 2007. godinu prodan bi trebao biti i udjel od 65,41 posto dionica NKBM-a, a opozicijski LDS ne planira poduprijeti odluke vlade, između ostalog i zbog činjenice da se u odluci o privatizaciji navodi knjigovodstvena vrijednost banke od 34 milijarde tolara, dok je tržišna vrijednost spomenute banke zasigurno viša. To je pokazala i pokusna prodaja 65 postotnog udjela gdje je najviša ponuda bila 2,18 puta viša od knjigovodstvene. Između ostalog, to je upravo višekratnik prema kojem je u zadnje dvije godine preuzet najveći broj banaka u zapadnoj i srednjoj Europi. Ukoliko bi isti višekratnik bio upotrijebljen za podatke o poslovanju s kraja prošle godine, za udjel od 65 posto dionica trebalo bi izdvojiti 70,1 milijardu tolara (292,5 milijuna eura).

Autor: Josip Jagić
04. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close