Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u veljači, nakon posustajanja u prethodnom mjesecu.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u veljači, nakon posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazali su u petak sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda, koji za Hrvatsku procjenjuje njezin osjetni pad.
U veljači je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,4 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za revidiranih 0,6 posto u eurozoni, te za također revidiranih 0,5 posto u EU, objavio je nadalje Eurostat.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u veljači, nakon posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazali su u petak sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda, koji za Hrvatsku procjenjuje njezin osjetni pad.
U veljači je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,4 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za revidiranih 0,6 posto u eurozoni, te za također revidiranih 0,5 posto u EU, objavio je nadalje Eurostat.
Najviše je u veljači poskočila proizvodnja energije, za 2,6 posto u ezrozoni, te za 1,8 posto u EU. Najveći je pad proizvodnje zabilježen u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU.
Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Europstat, najizrazitiji rast ostvarile su Nizozemska i Slovenija, po 3,4 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Estoniji i na Malti, po 3,9 posto, te Litvi 3,7 posto.
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u veljači smanjena za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuje Eurostat.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena za 3,1 posto a u EU za 2,5 posto, navodi dalje Eurostat.
Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 6,1 posto u eurozoni te za 5,9 posto u EU. Povećana je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za blagih 0,1 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU.
Među pojedinim zemljama najviši su rast zabilježile Rumunjska, za 6,5 posto, Bugarska, za 5,1 posto, i Slovenija, za 3,3 posto. Najizrazitiji pad zabilježila je Finska, za 7,5 posto, te Španjolska, za 6,5 posto.
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja na godišnjoj razini smanjena 4,1 posto, procjenjuju u Eurostatu. Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u veljači je smanjena za tri posto u odnosu na prethodni mjesec. Podatak o godišnjem padu industrijske proizvodnje podudara se s procjenom Eurostata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu