Nakon intenzivnog razdoblja saniranja loših kredita i napora u naplati potraživanja banke regije od 2011. istražuju potencijal za novi rast. S obzirom na potražnju koja vlada u središnjoj i istočnoj Europi, velik potencijal kreditori vide u mikrobiznisu u kojem se u idućem razdoblju može očekivati borba banaka za klijente. No banke pritom moraju paziti da se ne zalete jer su mnoge tvrtke u Hrvatskoj u gubicima. Istaknuo je to Hendrik Bremer, financijski savjetnik konzultantske kuće Roland Berger, prilikom predstavljanja studije “Retail bankarstvo u zemljama srednje i istočne Europe – iskorištavanje potencijala mikropoduzeća”. Studiju potpisuju Roland Berger i udruga Efma uz podršku KBC Bank, a napravljena je na temelju ankete među bankarima provedene u dvanaest zemalja regije.

Slijedi napredak
“Mikropoduzeća, a to su ona s godišnjim prihodom od 170.000 do najviše dva milijuna eura i najviše deset zaposlenih, nedovoljno su iskorišten tržišni segment u Hrvatskoj, što čudi jer njihov udio u BDP-u iznosi čak 34 posto, a zapošljavaju gotovo 45 posto svih zaposlenih u zemlji”, ističe Bremer, koji očekuje velik napredak s pristupanjem Europskoj uniji, što će za Hrvatsku, kaže, značiti otvaranje potencijala za nove investicije u mikrobiznisu. “Vlasnici malih tvrtki naći će se pred velikim izazovom jer će morati otkriti otkud izvući novac za svoje projekte, a banke će dobiti veliku ulogu u omogućavanju privlačenja novca fondova EU kreditiranjem”, kazao je, spomenuvši primjer Poljske gdje su male tvrtke dobro i kreativno reagirale u istoj situaciji, pa su se, primjerice, taksisti u “fušu” počeli baviti poljoprivredom jer je taj sektor imao jaku podršku fondova Europske unije. Upravo poljoprivreda, odvjetništvo, stomatologija i turizam predstavljaju “top” segmente kojima se banke kane okrenuti u idućem razdoblju. Većina banaka regije planira povećati kreditni portfelj mikropoduzeća, a dvije trećine anketiranih banaka predviđa daljnji rast važnosti ovakvog oblika kreditiranja. Doduše, tek trećina ih ima razvijene odjele za mikropoduzeća, što bi se trebalo promijeniti jer će u odabiru banaka presudni biti kvaliteta usluge i dostupnost, kaže Bremer. No, napominje, krediti se neće dijeliti “šakom i kapom” jer je hrvatsko tržište, iako puno potencijala, još rizično za ulaganje zbog teške financijske situacije u mnogim tvrtkama. Neke su se banke, dodaje, prije pet godina potpuno nepripremljene zaletjele u mikrosegment, kojem su pristupile kao prema svojim velikim klijentima, bez dobrog upravljanja rizikom.

Banke zaradile ‘šljivu’
“Banke su iz tih poslova izašle sa ‘šljivom na oku’. Treba voditi računa da se od ukupno 50.000 mikrotvrtki u Hrvatskoj godišnje u prosjeku zatvara 5000. Doduše, jednako toliko ih se godišnje i otvara – tržište polako, ali stabilno raste”, napominje Bremer.