Stečajni plan namirenja vjerovnika Credo banke odbačen je u ponedjeljak na Trgovačkom sudu u Splitu.  

Odbijen je i prijedlog Odbora vjerovnika za sazivanje skupštine vjerovnika na kojoj bi se o planu odlučivalo. Pored toga, sud je ukinuo i odluku Odbora vjerovnika kojom se protivi prijedlogu namirenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Planu se inače protivi DAB, čija direktorica Marija Hrebac smatra da je stečajni plan protivan Stečajnom zakonu.  U samom obrazloženju navodi se kako je još u svibnju na isti način bio riješen ovaj predmet. No, uslijedile su žalbe stečajnog dužnika i nekih stečajnih vjerovnika. Tako je ta prva prvostupanjska odluka ukinuta na Visokom trgovačkom sudu, a predmet vraćen na ponovni postupak.

Ovaj put splitski sud tražio je da mu se dostavi odobrenje za rad banke izdano od Hrvatske narodne banke "nakon što i ako stečajni plan bude potvrđen", kao i suglasnost na obavljanje dužnosti predsjednika i članova Uprave i NO-a Credo banke koji su to bili nakon što je ovaj stečaj otvoren. Umjesto tih dokumenata koji su nemogući zadatak dostavljeno je Mišljenje HNB-a od 22. rujna, a njime se jasno ukazuje na Zakon o kreditnim institucijama, tj. da stečaj kreditne institucije mora završiti i nakon toga se provodi njezino brisanje iz sudskog registra. Slijede li žalbe i na ovu odluku, trenutno je nepoznanica, ali se u prvim ocjenama doznaje da se vrata otvaraju trećoj djelomičnoj diobi.

Naime, nakon pravomoćnosti rješenja sud očekuje da mu se na odobrenje podnese prijedlog daljnje razdiobe unovčene stečajne mase. Svako odugovlačenje postupka nosi svoje rizike, no ovakav razvoj, inače dobar za DAB kao vjerovnika koji je isplatio oko 470 milijuna kuna osigurane štednje, po shvaćanju suda na liniji je ostvarenja ciljeva stečajnog postupka – skupnog namirenja. Na prijedlog HNB-a stečaj Credo banke otvoren je u siječnju 2012., a do sada je unovčeno 470 milijuna kuna.

Kako su namireni vjerovnici koji imaju prednost, u prvom redu bivši radnici, ostalo je navodno koliko i potražuje DAB koji je treći u redosljedu namirenja. Stečajnim planom se mimo Stečajnog zakona, pak, predviđao dogovor kojim bi DAB trenutno prepustio dio gotovine u korist vjerovnika četvrtog i petog isplatnog reda, a dobio bi oko 220 milijuna kuna, dok bi ostatak tražbine namirio iz preostale neunovčene imovine koju bi vlasnički preuzeli.