Zbog približavanja Hrvatske eurozoni, a uz to i geopolitičkih nestabilnosti, posljednjih se tjedana bilježi povećana potražnja za eurima. Utjecalo je to na odnos kune i eura, pa je središnja banka već drugi put intervenirala kako bi spriječila daljnje slabljenje domaće valute.

Od početka rata u Ukrajini potražnja kod hrvatskih građana za eurima porasla je za čak 70 posto. Razloga je mnogo, kažu mjenjači.

“I ova inflacija koja je pred nama ili smo već u njoj utječe na takvu odluku građana da ulažu u eure. Pretpostavljamo da i samo ratno stanje, kao i uvođenje eura koje je pred nama”, rekao je Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača.

Da je zanimanje za otkup eura povećano pokazuje i činjenica da je središnja banka u samo mjesec dana dvaput intervenirala na deviznom tržištu i prodala 320 milijuna eura kako bi spriječila daljnje slabljenje kune. U HNB-u ističu da je trend veće potražnje za eurima prisutan još od sredine prošle godine.

“Ona je povezana s dvije stvari. Jedna je da je prošle godine turistička sezona bila značajno bolja, pa onda imamo i veću potražnju zbog toga za devizama, a s druge strane približava se datum uvođenja eura, pa isto vjerojatno dio ljudi mijenja svoje kune za eure”, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

pregrijano tržište

Banke će morati postrožiti uvjete za stambene kredite?

pomoć države

Država od 1. travnja dijeli 10.000 kuna vrijedne vaučere, evo tko će se sve moći prijaviti

U Udruzi banaka ističu da očekuju smirivanje situacije. “Ukupne devizne rezerve HNB-a i banaka dovoljne su za gotovo bilo kakvu potražnju građana, ali s obzirom na to da je tečaj kune stabilan ne očekujemo pojačan interes građana za dodatnom kupovinom deviznih sredstava”, priopćeno je iz Udruge banaka.

S obzirom na rasprostranjenost eura kao valute njegova dostupnost neće doći u pitanje, no do problema bi moglo doći u mjenjačnicama. “Mi ovlašteni mjenjači funkcioniramo na način da otkupimo od klijenata i prodajemo dalje klijentima. Znači, eventualno je kod nas u tom smislu nestašica, jer je slabiji otkup nego što je potražnja ili prodaja”, rekao je Soregi.

Stručnjaci podsjećaju da kad dođe kriza – štednja građana redovito bježi od kuna prema eurima, no takvi će trendovi ionako biti prisutni najdulje do kraja ove godine, jer će od sljedeće euro postati službena hrvatska valuta, piše HRT.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“